Komentirajući današnji paket zakonskih prijedloga, Majetić je rekao kako država računa da bi kroz taj paket, ako ljudi ne idu u mirovinu sa 65 nego sa 68 godina, u 15 godina uštedjela oko 11 milijardi kuna. 

"To su kalkulacije iz Vlade, a to znači da će to netko morati platiti, ne samo privatni poslodavci nego i država kao poslodavac. Zabrinuti smo što će nam to povećati troškove i smanjiti konkurentnost, jer ćemo imati nova opterećenja koja nismo planirali. I država će imati veće troškove, što znači da možemo očekivati možda nove poreze, i kao građani i kao poslodavci, da se to sve skupa plati", kazao je. 

Dodao je da zbog svega toga poslodavci ne razumiju odluku Vlade, napominjući da Vladina odluka nema veze s referendumom, nego se obrazlaže time da bi sustav bio sigurniji i da bi ljudi imali veće mirovine, ali to se neće dogoditi. 

"Novi prijedlozi zakona neće povećati mirovine niti će učiniti mirovinski sustav imalo sigurnijim, niti manje problematičnim. I opet nismo ništa napravili da riješimo taj sustav", rekao je Majetić. 

Za idući tjedan je najavio obraćanje HUP-a medijima, Saboru i javnosti, jer HUP, kako je rekao, ne odustaje od svojih prijedloga, ni od toga da kaže kako je odluka Vlade kriva i loša. 

Na pitanje koje nove troškove poslodavci vide osim eventualnih otpremnina, Majetić je kazao da je ključ promjene zakona koje je danas usvojila Vlada da radnik može raditi do 68 godina isključio svojom odlukom. To znači da više nema toga da nakon 65 godina radnik pregovara s poslodavcem želi li on da vi ostanete raditi ili ne, nego sada o tome odlučuje sam radnik bez pregovora s poslodavcem. Ako vas pak poslodavac ne želi, niti ste dovoljno produktivni, do 68 godine poslodavac mora s vama razgovarati ili se sporazumjeti ili vam dati neki otkaz, i tu su također novi troškovi za poslodavce, objašnjava glavni direktor HUP-a. 

Tim više, dodaje Majetić, što sada država stimulira da radnik duže radi, jer bi radnici koji rade do 68. godine imali 20 posto veću mirovinu. 

"S obzirom na stanje na tržištu rada i nedostatak radnika za očekivati je da će ljudi koji mogu htjeti duže raditi. No, sada je pitanje kakvo će nam biti gospodarstvo u idućim godinama, postoji i mogućnost recesije o kojoj se već priča, kao i opasnost da zbog svega toga plaće prestanu rasti onoliko koliko bi trebale, ili da se čak i smanje. Tu je i onda i pitanje zdravlja odnosno bolovanja ljudi koji rade jer već sad imamo situaciju da je do 50 posto bolovanja lažno i moguće je da ljudi nakon 65 godine dobar dio svog radnog vremena provedu na bolovanju na trošak poslodavca. I tu će biti dodatnih troškova koje sada ne možemo ni predvidjeti", zaključio je Majetić. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Vlada je u četvrtak uputila u Sabor izmjene Zakona o radu i pet pripadajućih zakona koji definiraju dob u kojoj je moguće zadržati se u svijetu rada, te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća​ granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.

Vraćanje granice​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je  ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u cijelosti preuzela njihove  prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

"Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više o 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu", rekao je.