U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je izdvojena kao zemlja s najznačajnijim napretkom od svih zemalja Europe i Sjeverne Amerike.

Među 141 svjetskom ekonomijom, Hrvatska je pozicionirana na 63. mjestu, što je pomak za pet mjesta u odnosu na lani objavljeni popis. Komentar napretka Hrvatske potražili smo u HUP-a i HGK.   "Pomak na ljestvici konkurentnosti je posljedica poboljšanja stupa makroekonomske stabilnosti, uslijed znatnog pomaka pokazatelja dinamike udjela javnog duga u BDP-u i pomaka Hrvatskog kreditnog rejtinga, koji WEF ocjenjuje temeljem prosjeka ocjena vodećih svjetskih agencija (Fitch, S&P i Moody's). Ovako velik pomak na rang listi navedenog pokazatelja (sa 106. na 43. poziciju) posljedica je 'kvantnog skoka' u kategorijama koje metodološki definira WEF", napominju u HUP-u.

"No, osim ovih pokazatelja, drugi parametri govore u prilog tome da su nam strukturni problemi ostali nepromijenjeni te da i dalje izostaje provedba strukturnih reformi u zemlji, na što HUP neprestano upozorava. Hrvatska je i dalje najnekonkurentnija zemlja članica EU, a od zemalja u regiji koje nisu u EU konkurentnija samo od Srbije, Crne Gore i Albanije", podsjećaju u nacionalnoj udruzi poslodavaca.

U HGK pak navode kako se "iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od ukupno 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je ostala najlošije ocijenjena članica EU.

Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta", napominju u Komori. Podsjećaju pritom kako su najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe najbolje su plasirane Estonija (31.) i Češka (32.). 

"Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga.

Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine. Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta).  Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38 posto idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu", kažu u HGK. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost