Već 18. godinu zaredom u Austriji se održava Dan Hrvatske koji će okupiti 200-tinjak hrvatskih i austrijskih podzetnika i biti prilika za vaganje međusobne suradnje.

Austrijski poduzetnici zaintersirani su za ulaganja u drvnu industriju, ali u fokusu su im i metaloprerađivačka, farmaceutska i kemijska industrija, kao i projekti u zaštiti okoliša i proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, otkriva čelnik Hrvatsko-austrijske komore Martin Schaller.

'Dan Hrvatske' tradicionalni je susret austrijskih i hrvatskih tvrtki u Grazu, s time da se ove godine naglasak stavlja na temu EU fondova u RH?
Hrvatsko-austrijska trgovinska komora (HATK) već 18 godina organizira u Grazu Dan Hrvatske, na kojemu sudjeluje oko 200 austrijskih i hrvatskih poslovnih ljudi. Ove godine će se Dan Hrvatske održati pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a uvodno izlaganje će održati ministar Marko Pavić s temom 'EU fondovi'. Interesantno je da su na rekordan gospodarski rast, pogotovo u prvom kvartalu ove godine značajno utjecala ulaganja iz EU fondova. Ove će godine i idućih godina taj izvor kapitala i dalje pozitivno utjecati na rast hrvatske ekonomije. 

Kako ocjenjujete dosadašnju iskorištenost sredstava iz EU-fondova i kako ju povećati?
Hrvatska prednjači u EU po udjelu europskog novca u javnim investicijama od 80%. Prema našim informacijama od siječnja do prosinca 2018. korisnicima je putem natječaja stavljeno na raspolaganje 2,9 milijardi eura kroz objavu 152 natječaja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi eura, što čini 79 % ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020.godine. Najveći postotni rast iznosa objavljenih natječaja u 2018. bilježi operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali", te on iznosi 135 %. U apsolutnom iznosu najveći rast je ostvario operativni program "Konkurentnost i kohezija" za 1,6 milijardi eura. Na Danu Hrvatske će predstavnici Hrvatske i Austrije raspravljati kako unaprijediti iskorištavanje EU fondova u Hrvatskoj. Posebice će  Državna agencija za poticanje i razvoj Štajerske (SFG) prezentirati način korištenja EU fondova. Između 2007. i 2017. Štajerska je iskoristila 4,07 milijardi eura, i to najveći dio za poljoprivredu i ruralni razvoj (2,27 milijardi eura), te podizanje konkurentnosti i inovacija (1,14 milijarde eura). Tih 1,14 milijarde eura su iskorištene za programe istraživanja i razvoja, tako da danas Štajerska za R&D (Research and Development) ima kvotu od 5% BDP-a, čime spada u najjače u Europi. Iz tih razloga bi Hrvatska, po uzoru na iskustva Štajerske posebice trebala ulagati bespovratna sredstva iz EU fondova u razvoj novih proizvoda, za što natječaje raspisuje Ministarstvo gospodarstva. Isto tako iskustva u korištenju EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj mogu biti izuzetno korisna za realizaciju vladinog projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Kroz razmjenu iskustava bi se moglo doći do rješenja problema koji se odnosi na to da hrvatske tvrtke zbog nedostataka financijskih sredstava ne mogu biti nositelji projekata, te da u samoj realizaciji dolazi do nepridržavanja rokova.

Prošlo je 5 godina od ulaska Hrvatske u EU. Je li u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost članstva? 
Hrvatska je u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost ulaska u EU prije pet godina, prvenstveno u proširenje vanjskotrgovinske razmjene s članicama EU. I hrvatski izvoz i uvoz s članicama EU se kreće na razini blizi 70%, što dovoljno govori o važnosti tržišta EU za Hrvatsku. Međutim gledano po zemljama vidi se da se najveći dio razmjene obavlja tradicionalno s Italijom, Njemačkom, Slovenijom i Austrijom. Mnoga druga tržišta kao Francuska, Benelux, Danska, Švedska, Finska i dosad Velika Britanija nisu dovoljno obrađene, pogotovo na području izvoza. Naime, generalni je utisak da Hrvatska nedovoljno čini marketinške aktivnosti za izvoz svojih industrijskih proizvoda s izuzetkom odlične turističke promocije, koja je riješena preko Hrvatske turističke zajednice. 

Kako se članstvo u EU odražava na Hrvatsku i gospodarske odnose s Austrijom?
Naravno da je ukidanje carina na proizvode iz uvoza omogućilo enormni uvoz, što stvara permanentni vanjskotrgovinski deficit, koji zahvaljujući izvozu usluga, prvenstveno turizmu smanjuje deficit platne bilance. Osobito negativno se uvoz prehrambenih proizvoda odražava na razvitak hrvatske poljoprivrede, koja zbog svoje usitnjenosti proizvodnje i nekonkurentnih cijena ne može konkurirati uvoznim proizvodima (koji su često i lošije kvalitete). Članstvo u EU sigurno pozitivno djeluje na povećanje broja turista iz tih zemalja. Ali, članstvo u EU je djelovalo negativno u pravcu odljeva radne snage, pogotovo stručne. Od 1. siječnja iduće godine također se ukidaju radne dozvole za građane Hrvatske u Austriji, tako da se može pretpostaviti daljnji odljev kadrova u Austriju, koja geografski leži blizu Hrvatske. Međutim to otvaranje Austrije prema Hrvatskoj može se dobro iskoristiti za otvaranje obrta i drugih tvrtki, koje će raditi na hrvatskom izvozu. Reprezentativan je primjer Slovenije, čiji su obrtnici i mala i srednja poduzeća zadnjih godina u Austriji otvorili oko 1500 vlastitih poduzeća.

Iz vaše perspektive austrijskog ulagača, na kojim područjima još treba raditi?
Austrijske tvrtke su investirale u Hrvatskoj u gotovo sve grane gospodarstva kao što su banke, osiguranja, consulting, trgovački lanci, hoteli, telekomunikacije, mediji i tisak, industrija kože i obuće, industrija građevnog materijala i graditeljstvo.U tijeku su ove godine greenfield investicije u proizvodnju dijelova za zrakoplovnu industriju i nova ulaganja u hotele. Područje za koje postoji interes je drvna industrija, ali je tu negativni faktor nesigurnost u osiguranju sirovine, koja je strogo pod kontrolom Hrvatskih šuma. Daljnja mogućnost se otvara u metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, zaštiti okoliša, te proizvodnji dijelova za automobilsku industriju. Tu je dobar primjer Austrije, koja izvozi blizu 2 milijarde eura automobilskih dijelova svjetskim proizvođačima automobila. Međutim u organizaciji proizvodnje i izvoza na primjer u Štajerskoj je organiziran automobilski klaster, koji okuplja oko 150 proizvođača i unapređuje tehnološki proizvodne procese, te organizira zajedničku promociju prodaje u izvozu. Slično je s Drvnim klasterom,Human Technology klasterom i Ekološkim klasterom, koji su također partneri Hrvatsko-austrijske trgovinske komore.

Austrija je jedan od najvećih ulagača u RH; kakvo je opće raspoloženje investitora njihova iskustva? Primjećujete li promjene u poslovnoj klimi danas i prije pet godina?
Austrija je najveći strani investitor koji je uključivo prvi kvartal ove godine investirao u Hrvatsku 4,4 milijarde eura, dok je na drugom mjestu Nizozemska s 4 milijarde eura. Austrija je također osnovala preko 650 podružnica i firmi kćeri. Iz kontakata s članovima Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, koji su investirali u Hrvatsku nije bilo ozbiljnih primjedaba na rad u Hrvatskoj, osim uobičajenih primjedbi svih stranih ulagača na neefikasno pravosuđe i kompliciranu zakonsku regulativu, osobito kod zemljišnih knjiga, katastra i prostornih planova. Ali neke su austrijske firme koje su pretežito investirale u Sjeverozapadnu Hrvatsku zbog blizine Austrije i raspoloživosti stručne radne snage bile izuzetno zadovoljne s radom lokalne uprave i pomoći s njihove strane pri osnivanju tvrtki i drugim pravno-imovinskim pitanjima.  Poslovna klima u Hrvatskoj je povoljnija u posljednjih pet godina. Prema ispitivanju austrijskih podružnica u Hrvatskoj, koje je proveo Austrijski centar za vanjsku trgovinu u Zagrebu u listopadu 2018. godine 48% ispitanika su smatrali da se poslovna klima u Hrvatskoj poboljšala, 40% da je ostala jednaka, a samo 12% da se je pogoršala.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Koji problemi danas najviše muče austrijske ulagače?
Problemi koji muče sve strane ulagače uključivo i austrijske odnose se na: pravnu nesigurnost, veliku administraciju, nedovoljan broj stručne radne snage, borbu protiv korupcije i kriminaliteta, visoke poreze i doprinose, sporo odvijanje natječaja iz javne nabave, osobito iz fondova EU, što utječe na kašnjenja u realizaciji projekata. Država čini napore da osigura stabilno regulatorno okruženje i poslovanje općenito putem poticanja ulaganja, a posebice u istraživanja i razvoj, te u ljudske resurse. Država treba povećati udio izravnih ulaganja zbog bržeg priključka na ostale zemlje EU.  

Kako austrijske tvrtke procjenjuju nadolazeće razdoblje? Planiraju li nova zapošljavanja i investicije?
U narednom razdoblju većina austrijskih tvrtki očekuje porast prihoda, povećanje narudžbi, bolje iskorištenje kapaciteta i povećanje investicija. Očekuju se nova ulaganja u turizam, proizvodnju dijelova za automobilsku i zrakoplovnu industriju, drvnu industriju, graditeljstvo i nekretnine. Limitirajući faktor za nova zapošljavanja je nedostatak radne snage, osobito stručne, pa su neka austrijska poduzeća prisiljena uvoziti radnu snagu.

Po vašem iskustvu, događaju li se promjene i reforme dovoljno brzo? 
Reforme u Hrvatskoj idu u pozitivnom pravcu, ali se propisi prečesto mijenjaju. Očekuje se da će najavljeni četvrti krug porezne reforme, koje je pripremio ministar financija s početkom stupanja na snagu od 1.siječnja 2020. djelovati pozitivno na razvoj gospodarstva.

Raste će uvoz iz Austrije

Austrija je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatskoj. Kako izgleda trgovinska razmjena i u kojim sektorima ima prostora za rast? 
U posljednjih 10 godina trgovinska razmjena između Austrije i Hrvatske pokazuje stalno povećanje. U 2018. ostvarena je po prvi puta robna razmjena preko 2 milijarde eura (prema austrijskoj statistici). Pritom je austrijski izvoz iznosio 1,32 milijarde eura, a hrvatski izvoz 709 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine austrijski robni izvoz iznosio je 684,4 milijuna eura, a hrvatski izvoz 330,4 milijuna eura. U narednom periodu očekuje se daljnji porast uvoza iz Austrije u Hrvatsku posebno za realizaciju infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz EU fondova kao na primjer željeznička infrastruktura. Budući da je Austrija jedan od najvećih svjetskih proizvođača opreme za željeznicu, očekuje se povećanje uvoza iz Austrije, te isto tako i kod uvoza i izrade uređaja za odvod i dovod vode, gdje su austrijske firme na vrhu poznatih proizvođača opreme i drugih područja. Osim ulaganja i robne razmjene važno je istaknuti kontinuirani porast broja turista iz Austrije u Hrvatskoj. Tako je u 2018. Hrvatsku posjetilo 1447 milijuna austrijskih turista, što je povećanje od 2,4%.