Ulaganje u dokapitalizaciju Imperial Riviere AZ mirovinski fondovi provest će zajedno s najvećom hrvatskom turističkom kompanijom Valamar Rivierom, u ukupnom iznosu od 426 milijuna kuna. AZ mirovinski fondovi će tako steći oko 48 posto vlasništva u Imperial Rivieri, a Valamarov udio će biti nešto iznad 40 posto.

Ulaganjem u The Garden Brewery AZ mirovinski fondovi će steći udio od 49,50 posto, a The Garden Brewery će preuzeti 51 posto temeljnog kapitala u ugostiteljskoj tvrtki Submarine, čiji restorani u ponudi imaju isključivo sastojke s hrvatskih polja, a između ostalog nude i organske hamburgere.

Predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin istaknuo je da su projekt ulaganja u Imperial Rivieru s AZ-om započeli prije četiri godine, te su 2016. kupili od države imovinu na Rabu, a prošle godine i u Makarskoj. Plan je u slijedećih tri do pet godina ukupno uložiti do 1,5 milijardi kuna.

Kako navodi Kukurin, dio ulaganja će se odnositi na nastavak obnove i rekonstrukcije objekata, a drugi dio na širenje na druge hrvatske destinacije, kao i one u regiji.

"Ambicija ovog poslovnog plana kojeg radimo zajedno s AZ-om je da Imperial Riviera već kroz tri do pet godina postane jedna od pet vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj", poručio je Kukurin.

Imperial Riviera je nastala krajem lipnja ove godine pripajanjem Hotela Makarska rapskoj hotelskoj kompaniji Imperial, a integirana je u grupaciju Valamar Riviera.

Predsjednik Nadzornog odbora The Garden Brewery Tomislav Alpeza kazao je da se pivovara nakon tri godine poslovanja našla na raskrižju – nastaviti projekt kao obiteljski posao, ili, uz zadržavanje temeljnih principa koji uključuju održivost, etičnost i neovisnost – pokušati ostvariti daljnji rast.

Tada su ostvarili kontakt s kolegama iz Submarinea te zaključili da će pokušati zajedno dalje poslovati, što je zahtijevalo dodatni kapital i zahtjevniju organizacijsku shemu. Kada je riječ o zadržavanju neovisnosti, kaže Alpeza, rodila se romantična ideja da rade za hrvatske umirovljenike, s obzirom da su otpočetka odbijali ideju povezivanja s nekim velikim komercijalnim kompanijama.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ističe da su kroz AZ uspjeli ostvariti spajanje sa Submarineom, a iako su stekli 51 posto te tvrtke, u smislu neovisnosti operacija dva brenda će nastaviti svoj put, uz zadržavanje specifičnosti.

Navodi i da su stope rasta The Garden Breweryja "agresivne" – godišnje premašuju 30 posto. Tvrtka trenutno izvozi u 11 zemalja, a sada želi napraviti još snažniji iskorak – otvara tržišta Australije i Južne Koreje.

Predsjednik Uprave AZ mirovinskih fondova Kristijan Buk poručio je da je cilj tvrtke, uz prihvatljivu dozu rizika ostvariti maksimalan prinos za buduće umirovljenike, kao i pomoći razvoju hrvatskog gospodarstva, pri čemu ističe da su AZ mirovinski fondovi dosad u hrvatske tvrtke uložili 5,7 milijardi kuna.

Poručuje da su ove dvije investicije vrlo različite, no kako upravo to pokazuje koliko mogu biti otvoreni prema svim prijedlozima koji su kvalitetni i dobro razrađeni.

I HEP i Hrvatska pošta vrlo interesantni za ulaganje

Odgovarajući na novinarsko pitanje nudi li im država ulaganja u neke infrastrukturne projekte, kao i je li s njima netko razgovarao o privatizaciji HEP-a, Buk je kazao da aktivno razgovaraju s Vladom, kao i nekim gradovima, no kaže da su to dugotrajni projekti i procesi koji su u tijeku i koji se u ovoj fazi još ne mogu predstaviti javnosti.

U vezi HEP-a naveo je da su razgovori bili samo načelni, ne i konkretni, no da ih očekuju, a slično je i oko Hrvatske pošte. "Dajte nam malo vremena da nešto od toga zavrtimo i napravimo (…) I HEP i Pošta su nam sigurno interesantni i to su neke investicije gdje bi rado bili prisutni, kao i u nekim drugima", rekao je Buk.

Kada je riječ o prinosima pojedinih AZ mirovinskih fondova, član Uprave AZ -a Mario Staroselčić izvijestio je da je prinos najvećeg obveznog fonda, onog B kategorije, od početka rada, 2002. godine, pa do rujna 2019. iznosio 5,6 posto, a taj rezultat ocjenjuje respektabilnim. Od početka godine pa do rujna 2019. prinos tog fonda je iznosio 7,37 posto.

Fond A kategorije je od 2014. do rujna 2019. zabilježio prinos od 7,94 posto, a samo u ovoj godini 10,50 posto, dok je prinos kod fonda C kategorije od početka rada do rujna 2019. iznosio 5,70 posto, a samo u ovoj godini 5,31 posto.

Tu su i dobrovoljni mirovinski fondovi, AZ Profit i AZ Benefit, a oba su od početka rada ostvarili prinos od po 6,5 posto, dok je AZ Profit od početka godine pa do rujna zabilježio prinos od 9,69 posto, a AZ Benefit od 6,56 posto.

Staroselčić smatra da ulaganje u treći stup još nije dovoljno prepoznato, a ocjenjuje da su ti proizvodi, s obzirom na 15 posto državnih poticajnih sredstava za ulaganje do pet tisuća kuna, na ostvarene prinose, na porezne olakšice za poslodavce, kao i ukidanje ulaznih naknada, jedni od najatraktivnijih koji postoje na tržištu te kako bi svi trebali razmišljati o ulaganju dijela sredstava u te dobrovoljne fondove.