HBOR je u 2018. odobrio poduzetnicima i predstavnicima javnog sektora 13% više sredstava nego 2017.  podržavši 2.650 projekata s iznosom od gotovo 8,4 milijardi kuna, dok je iznos samo odobrenih kredita 9% veći od onog u 2017.. Tako je tijekom 2018. HBOR odobrio 1.970 kredita u iznosu od 5,61 milijardi kuna, a u istom razdoblju u odnosu na prethodnu godinu odobrio je i 24% više sredstava za investicije, te su investicijski krediti činili 86% svih odobrenja u prošloj godini.  Sad se pruža mogućnost za još intenzivnije aktivnosti: naime, iz HBOR-a priopćuju da su s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) potpisali Okvirni ugovor o kreditu u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura namijenjen financiranju projekata mikro, malih i srednjih poduzeća te subjekata javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Riječ je o nastavku suradnje HBOR-a i CEB-a započete 2001., a do sada je HBOR s CEB-om zaključio šest ugovora o kreditu u ukupnom iznosu od 348 milijuna eura kojima je financirano više od 1300 projekata u privatnom i javnom sektoru.

Navedenim novim sredstvima financirat će se prihvatljivi investicijski projekti mikro, malih i srednjih poduzeća te lokalne i regionalne samouprave i/ili drugih subjekata javnog sektora s ciljem otvaranja i očuvanja održivih radnih mjesta i unapređenja životnih uvjeta u gradskim i ruralnim područjima. Sredstva će se odobravati putem postojećih kreditnih programa HBOR-a, što znači da je novac iz nove tranše odmah dostupan. A kako navode, to još znači i da poduzetnici i javna poduzeća mogu u velikom broju slučajeva svoje investicije kreditirati uz kamatne stope niže od 2 posto i uz rokove otplate od 14 do 17 godina ovisno o vrsti investicije.

Usto, HBOR je lani ujedno odobrio i gotovo 860 milijuna kuna za projekte koji se financiraju iz EU fondova, što predstavlja 5 puta veći iznos od onog odobrenog tijekom 2017. U istom razdoblju, hrvatski izvoznici podržani su s iznosom od 5,63 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 23 posto u odnosu na ukupan iznos odobren u 2017.  Veliki utjecaj na ovaj rezultat imala je vrijednost ukupno osiguranog izvoznog prometa koja je iznosila 2,7 milijardi kuna, budući da to predstavlja povećanje od 56% u odnosu na prethodnu godinu, te je pritom HBOR osigurao izvozni promet u 54 zemlje svijeta.

Ukupno gledano, pak, 94% od ukupnog broja lani odobrenih kredita bilo je odobreno malim i srednjim poduzetnicima.

Voditeljica Poslovnih informacija i marketinga Ureda Uprave HBOR-a Iva Saraga podsjeća i na još jedan novitet: naime, od 1. svibnja su postojećih 25 programa kreditiranja saželi u 9 programa koji su objedinili sve pogodnosti, a uvedene su i nove, odnosno snižene su kamatne stope.

Jedan od tih programa je za tržišno konkurentne poduzetnike koji se bave djelatnostima od posebnog interesa – poljoprivredom i ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem  koji od sada svoje investicije mogu kreditirati uz kamatnu stopu koja iznosi 1,5 posto uz mogućnost dodatnog sniženja za 0,2 postotna boda za zapošljavanje mladih.

Zatim, po programu Priprema izvoza umjesto dotadašnjih 2, odnosno 3 posto, kamatna stopa, koja ovisi o kreditnom rangu poduzetnika i kolateralizaciji, sada može biti već od 1,75 posto.

Za kreditiranje obrtnih sredstava s postojećih 4 posto snižena je na 3,5 posto za dugoročne i 2 posto za kratkoročne kredite. Što se javnog sektora tiče, ovisno o području ulaganja, investicije je moguće kreditirati po kamatnoj stopi od 1,75 posto ili 2 posto bez naknade za rezervaciju sredstava

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) potpisale su  i  drugi ugovor, i to u vrijednosti od 50 milijuna eura, a namijenjen je financiranju druge faze projekta KBC-a Rijeka. Ovim sredstvima kreditirat će se dio izgradnje i opremanja Dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo te popratnih objekata u okviru KBC-a Rijeka te će se tako osigurati bolja zdravstvena zaštita za građane Hrvatske koji gravitiraju Rijeci, ali i brojne turiste koji posjećuju ovo područje. Ovo ulaganje dio je projekta objedinjavanja i preseljenja bolničkih jedinica na jedinstvenu lokaciju u Rijeci.