Nakon osam tjedana neprekidnog rasta na hrvatskom dioničkom tržištu uslijedio je tjedan koji je donio kratkotrajni pad. Pad je uzrokovan situacijom na kineskom tržištu koje je prošlog ponedjeljka zabilježilo znatni pad zbog reakcije na izjave nadležnih o uspostavljanju ograničenja na tržištu zbog usporavanja pregrijanog tržišta koji već tjednima niže nove rekorde te zbog najava da će uvesti porez na dobit od kapitala. Takve izjave su investitore u Kini navele na paničnu rasprodaju i masovnu akumulaciju profita.

Dva dana pada
Sljedeći dan, zbog lančane reakcije i zbog izjave Alana Greenspana koji smatra da je moguće da nakon ove godine SAD zahvatiti recesija, tržišta u SAD-u i Europi također su zabilježila pad. Zbog takve situacije u svijetu domaći investitori također su počeli prodavati dionice pa su cijene dionica na objema hrvatskim burzama u utorak i srijedu zabilježile pad, ali su se do petka vratile na razinu od početka tjedna. Pad je potrajao samo dva dana, a ukupni promet na burzama je iznosio 530 milijuna kuna te je u usporedbi s tjednom dana prije pao za 5,36 posto. U Zagrebu je protrgovano 413,7 milijuna dionica, a u Varaždinu je vlasnika zamijenilo 116,7 milijuna kuna dionica. U Zagrebu je promet u odnosu na tjedan dana prije porastao 13,02, a u Varaždinu je pao 39,98 posto. Najtrgovanija dionica na ZSE je sa 91,2 milijuna kuna prometa bila dionica Ine. U Varaždinu se najviše trgovalo dionicama Dom Holdinga. Oba dionička indeksa zabilježila su tjedni pad vrijednosti. Crobex je u petak završio na 3885,75 boda, a Vin na 3349,80 boda, što predstavlja tjedni pad od 1,71, odnosno od 1,01 posto. Pojedini investitori su u trenutku pada cijena dionica sigurnu luku našli u obveznicama, pa je tako obveznički Crobis porastao za 0,46 posto. U proteklom tjednu je unatoč padu na burzama od 61 fonda ipak njih 38 završilo u plusu. Pad su isključivo zabilježili dionički i mješoviti fondovi, a najviše su pali oni fondovi koji ne investiraju u regiji, već na stranim burzama čiji indeksi su zabilježili pad od oko 10 posto. Ako statistički promatramo sve fondove, protekli tjedan bio je najlošiji u ovoj godini, a za obvezničke protekli tjedan bio je najbolji u godini. Od 16 dioničkih fondova njih 12 je zabilježilo tjedni pad od -0,26 do -4,68 posto. Najviše je pao ZB euroaktiv. Od svih dioničkih fondova jedino su Prospectus JIE, Ilirika JIE, KD Victoria i Fima Equity tjedan završili u plusu. Mješoviti su fondovi prošli malo bolje od dioničkih. Od ukupno 16 mješovitih fondova njih 10 je zabilježilo tjedni pad u rasponu od -0,57 do -3,46 posto. Šest mješovitih fondova je poraslo, a najviše Aureus Balanced za 0,82 posto i Ilirika JIE Balanced za 1,47 posto. Ilirika JIE Balanced je i fond koji je u proteklom tjednu zabilježio najveći rast među svim fondovima.

Obveznički visoko
Obveznički fondovi su zabilježili najbolji tjedan u ovoj godini, od ukupno 14 obvezničkih samo je HI-conservative lagano pao za 0,23 posto, a ostali su porasli od 0,01 do 1,20 posto. Najveći tjedni rast među njima ostvario je fond KD Adria Bond. Jedino su svi novčani fondovi porasli. Ostvarili su tjedni rast vrijednosti udjela od 0,05 do 0,08 posto posto, a najviše je porasla vrijednost udjela PBZ Euro Novčanog fonda. Nakon dvodnevnog pada na burzi od 32 mješovita i dionička fonda njih 26 bilježi prinos u godini veći od 5 posto.

Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com

U obzir su uzeti rezultati fondova za razdoblje od 22. veljače do 1. ožujka 2007. i vrijednosti indeksa 2. ožujka 2007. godine

Sedam fondova s prinosima iznad 15 posto

Prinos veći od 10 posto u ovoj godini ostvarilo je 15 fondova, od čega šest mješovitih i devet dioničkih. Prinose veće od 15 posto u 2007. godini uspjelo je ostvariti 7 fondova. To su mješoviti i dionički fondovi pod upravljanjem društava za upravljanje KD-a, Ilirike i Aureusa i jedan HPB Investov fond. Najveći prinos u godini među obvezničkim fondovim je ostvario KD Adria Bond (+4,33 posto), a najbolji novčani je s 0,81 posto prinosa fond InterInvest Cash.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište