Na panel diskusiji o električnoj energiji raspravljalo se o ovisnosti Hrvatske o domaćoj proizvodnji, hidropotencijalu, ulaganjima državnih tvrtki, izvozu, povezanosti 'konvencionalnih' i obnovljivih izvora energije (OIE). Prof. dr. Željko Tomšić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva kaže da nedostaje ambicije, prioriteta i akcija, a da bi naglasak trebao biti na otvorenosti tržišta, konkurentnosti i regulaciji. 

"Nisu dotaknuta strateška pitanja, privatizacija Ine, toplinarstvo, pogotovo emisije ugljikova dioksida. Nedostaje konkretnosti; električna energija ide u jednom smjeru, cijene u drugom. Energetska sigurnost košta i nemamo prave mjere; sve je relativno, a u Hrvatskoj je izazovno nešto graditi. Važna je sigurnost, ali je pitanje kako će se financirati i kolika je garancija unutarnjeg tržišta EU", kaže Tomšić.

Smatra da bismo trebali bolje iskoristiti OIE, staviti naglasak na infrastrukturu, za što su potrebna i skladišta, ali i promjena mentaliteta. Najviše prilike vidi u hidropotencijalu, dok vjetroelektrane smatra relativno nesigurnim izvorom. Osvrnuvši se na elektroautomobile, smatra da je problem cijena, no unatoč tome su bolji za okoliš. Prof. dr. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje nadovezao se na potrebu za fokusom prema OIE i novoj energetskoj strategiji.

"Do 2030. moramo zabraniti automobile s motorom s unutrašnjim izgaranjem i plinske bojlere koji traju 20 godina. To su učinile sve razvijene zemlje jer se tako smanjuje šteta koju će energetska tranzicija donijeti", smatra Duić. Po njemu se može povećati hidropotencijal. "Balansiranje solara i vjetra nije jednostavno, inženjeri to mogu riješiti, ali košta, no moramo na to prijeći jer postoji potencijal", poručio je. 

RWE od danas i solarni igrač
Što se tiče električnih automobila, Duić misli da će ih biti sve više, kao i turista koji njima dolaze, jer se radi i na infrastrukturi i mreži punionica po autocestama. Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije, najavio je da će ta tvrtka od 18. rujna doprinijeti tranziciji u proizvodnji OIE ponudom, projektiranjem i izgradnjom solarnih elektrana za kućanstva, prestaju biti klasični opskrbljivač.

"Mi ćemo proizvodnjom na mjestu potrošnje doprinijeti 20-postotnim povećanjem OIE", istaknuo je. Osvrnuo se i na visoke cijene električne energije koje su, kaže, burzovne i ne određuju ih oni, premda se na to često žale poslovni subjekti. Cijene sigurno neće padati, smatra, poglavito zbog onih koji proizvode energiju s velikim emisijama CO2, a povećanje danas iznosi manje od 27 eura i može rasti.  "Nije pitanje što smo promijenili već kako ćemo se razvijati, što će biti sutra i što možemo napraviti. Hrvatska ima stratešku prednost i povoljan položaj, imamo potencijala u solarnim elektranama, što prati pad cijena i korištenje novih tehnologija, što će promijeniti i način razmišljanja. Elektrifikacija je neminovna, a ja čvrsto vjerujem u tranziciju", rekao je Miliša. No, u to moraju biti uključeni svi dionici, gradovi, županije, općine i investitori, smatra Goran Slipac iz HEP-a.

  "U Hrvatskoj već postoji veliki broj privatnih investitora. Moramo dopustiti i državnoj upravi i energetskoj politici da reagiraju, kao i novoj generaciji ljudi, s fakulteta, koji će promovirati ova dobra", istaknuo je on.

Zona isplativosti bez poticaja
Hrvatska je energetski ovisna, a ovisnost znači i sigurnost, kada smo dio zajedničkog tržišta, rekla je Marija Šćulac Domac iz HGK, te podsjetila da iz vlastitih izvora pokrivamo oko 63% domaće proizvodnje, što znači velik uvoz struje. Oko 46% energije proizvodi se u velikim HE, a dominira proizvodnja iz hidropotencijala. "Svaka mudra država razmišlja o iskorištavanju potencijala OIE, ako ne pridonose rastu emisija CO2. Kvota na naponu bila je mala zbog straha od povećanja cijene pa je i struja bila skuplja. Dolazimo u zonu isplativosti bez poticaja zahvaljujući projektima i planiranju. Mogli smo imati tvornicu fotonaponskih panela više, no bojim se da neće biti ni vjetrogeneratora od kojih imamo jedan. Trebamo razmišljati o eko osviještenosti u prometu i transportu, obratiti pažnju i na LNG, komercijalnu potrošnju", kaže Šćulac Domac. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Marija Šćulac Domac: Previše ovisimo o uvozu električne energije

Zabrinjavajuća i struktura potrošnje
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK upozorila je na veliku ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije. "Iz vlastitih izvora pokrivamo oko 63% domaće proizvodnje, što znači da velike količine struje uvozimo. Dominira nam proizvodnja iz hidropotencijala, što je ovisno o klimatskim promjenama, odnosno o padalinama. Trenutno oko 46% energije proizvodimo u velikim HE. Izvjesno je da ćemo imati problema u budućnosti jer su riječna korita sve manja i brzo će se mogućnost te proizvodnje prepoloviti. Ne treba zaboraviti ni ekstremne vremenske događaje, a koji su sve češći i koji oštećuju elektroenergetsku infrastrukturu i otežavaju opskrbu", kazala je. Zabrinjavajuća je i struktura potrošnje u kojoj prevladavaju kućanstva, pa usluge i na kraju industrija. U razvijenim zemljama je ova ljestvica obrnuta. Hrvatska je trenutno i u suprotnosti s europskim trendovima po pitanju proizvodnje OIE, posebice fotonapona. U zemljama poput Belgije, Nizozemske ili Češke je više od polovice ukupnih FN kapaciteta instalirano u kućanstvima. Kod nas svega jedan posto. (D. Bičak)

Cilj je učinkovit sustav na čistoj i dostupnoj energiji

Hrvatska je po pitanju energetika oduvijek bila svjetski lider u primjeni novih tehnologija, od izgradnje HE Krka 1895., jedne od prvih u svijetu, preko činjenice da je Šibenik treći grad u svijetu koji je uveo javnu rasvjetu na izmjeničnu struju sve do akumulacije HE Peruča i početka proizvodnje solarnih panela 1987. u Splitu, rečeno je na konferenciji Snaga hrvatske energetike u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu. Nova energetska strategija, koja u fokus stava zelenu energiju, predviđa da ćemo od 2021. do 2050. u energetiku uložiti između 380 i 460 milijardi kuna, najviše u energetsku obnovu zgrada. Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da PD 6. godinu organizira energetska događanja. "Nijedna država bez funkcionalne energetske politike danas ne može funkcionirati. Pokušavamo upozoriti na ono što treba napraviti, što se napravilo i gdje smo u odnosu na ostale", kazao je Nišević. Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike podsjetio je da ministarstvo radi na dokumentima koji bi trebali dovesti do nove energetske strategije do 2030. s pogledom do 2050. "Želi se građanima osigurati pouzdan i siguran način dobave energije po prihvatljivoj cijeni. Veliki naglasak je na obnovljive izvore na svim razinama, od vjetra i sunca preko biomase i geotermalnih izvora. U visokoj fazi gotovosti je i Klimatski plan koji se uglavnom odnosi na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore te postavlja ciljeve koje želimo ispuniti: Učinkovit energetski sustav baziran na čistoj i dostupnoj energiji koja neće ugrožavati okoliš", kazao je Validžić. (D. Bičak)