U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta. Kako piše Večernji list, otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća. Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, te 1233 kune mjesečnih doprinosa.

Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12 tisuća kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca. Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti.

Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa. Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta.

Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos. Kako će inspektori provjeravati prirodu poslovnog odnosa između obrtnika paušalista i tvrtke drugo je pitanje, no činjenica jest da Vlada čas popušta, a čas povlači ručnu. Trenutačno je paušalni obrt najjeftiniji i najjednostavniji način poslovanja. Njihovi vlasnici nemaju komplicirano knjigovodstvo, a zamišljen je kao dobrodošla pomoć države klasičnim zanatskim obrtima, postolarima, urarima, krojačima i drugim zanatlijama kojih nema na tržištu.

No, umjesto zanatlija dobili smo obrtnike informatičare, obrtnike sveučilišne profesore i diplomirane ekonomiste koji plaćaju minimalne zdravstvene i mirovinske doprinose, a razliku stavljaju u džep. Porezni stručnjaci ne vjeruju da će najavljena izmjena Općeg poreznog zakona nešto promijeniti dok god postoji velika razlika u poreznom teretu radničkih plaća i ostalih oblika rada. Opasno je i što se inspektorima otvara mogućnost da arbitriraju ima li neki posao obilježje radnog odnosa ili nema, piše Večernji list.