Worig je prvi hrvatski startup za dugoročni najam stanova. Dok se ovom gorućem problemu u Hrvatskoj, rješenje najčešće traži u državnom i gradskom intervencionizmu ili pak stvaranju naprednije web tražilice stanova, splitski dvojac, braća Nino i Deni Ćosić, tom su problemu pristupili s druge strane, i stvorili jedan, prilično drugačiji fintech startup. Nino Ćosić, izvršni direktor Woriga kaže da je ključ problema na tom tržištu, kao i neobičnih i pretjeranih uvjeta za unajmljivače, kronični nedostatak informacija i o iznajmljivačima i o unajmiteljima.

"Worig želi u Hrvatskoj, ali i šire, u EU, uvesti sustav kreditnog rejtinga iznajmljivača i ocjenjivanje unajmitelja čime bi pouzdani unajmitelji imali priliku iznajmiti stan po povoljnijim uvjetima, a pouzdani iznajmitelji bi mogli dobiti bolje unajmitelje, i time sigurnost i zaštitu", kaže Ćosić. Njegov sustav, koji kombinira bankarstvo, kreditiranje i osiguranje, nije posve nov. U različitim oblicima postoji u Švicarskoj i Njemačkoj. Ćosić na to ističe da tamo pak nije digitaliziran.

"Ima mjesta gdje zbog nedostatka ovakvog servisa, posebno na turističkim destinacijama, iznajmljivači smatraju da im je uvijek bolje ići u kratkoročan najam. Međutim, to nije tako, i Worig bi im pomogao da to uvide na tržišnim principima. Nadalje, građanima koji se odlučuju za kupnju stana, mogao bi pomoći da otkriju koliko im je to stvarno isplativa opcija", kaže Ćosić. Iako sličnih startupa po EU ima još, niz žirija i investitora u zadnjih je šest mjeseci Worigu iskazalo nemalu naklonost. Novi hrvatski startup tako je početkom godine na jednom od najvećih europskih startup festivala, amsterdamskom TNW-u, ušao u uži krug najboljih. Zatim je u njega EIT Digital uložio 15.000 eura.

Worig potom ulazi u najveći slovenski startup akcelerator, ABC, koji je jedini regionalni partner EIT Digitala. Konačno, unazad dva tjedna, Worig je pobijedio na hrvatskom finalu RBA-ovog Elevator Challengea osvojivši 5000 eura, da bi onda najveći hrvatski VC fond, Fil Rouge, objavio da ulazi u njegov akcelerator i da mu daje početnu investiciju od 50.000 eura. Worigovo tržište prilično je veliko. Prema Eurostatu, u stanovima koji su iznajmljeni po tržišnim cijenama živi 102,7 mil. građana EU-a, dodatnih 51,3 mil. živi u stanovima s povlaštenom rentom ili besplatno, dok preostalih 359 mil. građana živi u vlastitim stanovima.

U Hrvatskoj je situacija drugačija. Postotak podstanara je upola manji nego u Uniji i kreće se oko 10% (cca 400.000 građana). K tome, oko 90% podstanara u Hrvatskoj, tvrdi Eurostat, ima ili povlašteni ili besplatni najam. I dok je u nekim državama, poput Njemačke, tržište toliko uređeno da sugovornici iz developerske industrije nemaju sumnje u tamošnje brojke, za hrvatsko tržište kažu da je toliko sivo i neuređeno da Eurostatovu statistiku za Hrvatsku smatraju netočnom. Između ostalog, tvrde da je broj ljudi koji unajmljuju stanove mnogo veći, a slično smatra i Ćosić.

"Moja je procjena da kod nas 12% građana iznajmljuje stanove, slično kao u Sloveniji, ali kod nas je riječ o tržištu koje je potpuno neregulirano i vrlo sivo", kaže Ćosić. Eurostatovi podaci, dodatno, ne ukazuju kako se kreće broj stanova za iznajmljivanje po država i po godinama pa i to utječe na nepovjerenje u njegovu statistiku. U SAD-u, Pew Research Center navodi da je broj stanova koji se nude za iznajmljivanje 1965. do 2016. se udvostručio na 43,3%, odnosno skočio je za oko deset postotnih poena u posljednjih deset godina. Amerikanci, naime, iznajmljuju stanove više nego ikad prije. S druge strane, ponuda stanova za iznajmljivanje se u posljednjem desetljeću stabilizirala na 75 mil. jedinica.

Ćosić kaže da slični trendovi slijede i u EU, a posebno u Hrvatskoj. "Ova turistička sezona u Hrvatskoj pokazala je da na tržištu dnevnog najma neće biti mjesta za sve vlasnike apartmana, a na Airbnb-u već je vidljiv porast od 30 posto stanova koji se daju u dugotrajni najam", kaže Ćosić. Dodaje da ne očekuje da će, 15. rujna kad u primjenu kreće PSD2 regulativa i starta njihov servis, postati instantni hit u Hrvatskoj. Inicijalno, pravu priliku vidi u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. "U Švicarskoj imate takve kreditne rejtinge, ali nisu digitalizirani ili nisu primjenjivi na najam već samo kupnju stana", kaže Ćosić.

Navodi da k tome njihova usluga nije vezana samo za jedno tržište. "Možemo je ponuditi i na tržištima rent-a-cara, rent-a-boatova i drugih pokretnina, jer riječ je o zamjeni za kreditnu karticu na kojoj bi vam iznajmljivač inače rezervirao neku svotu za osiguranje naplate u određenoj situaciji. No, riječ je i o usluzi koja rješava problem mobilnosti na EU razini", kaže Ćosić, dodajući da su im se prvi potencijalni partneri iz inozemstva već javili.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost