"Doista vjerujem da HT kao velika kompanija ulaganjima može još više pridonijeti boljem društvu i razvoju gospodarstva te ukupno digitalne ekonomije u Hrvatskoj, no za to je potrebno i da država smanji parafiskalne namete, posebice za pravo puta i radijske frekvencije", istaknuo je Nebis na godišnjem susretu uprave HT-a s novinarima, ujedno i prvom nakon što je prije nešto više od četiri mjeseca preuzeo vodstvo HT-a. 

Poručio je da će HT svaku kunu ušteđenu od naknada, kada se smanje, ponovno uložiti u infrastrukturu, koja će pridonijeti razvoju digitalne ekonomije i stvaranja svijeta boljih mogućnosti za sve u zemlji, što je i novi slogan strateških planova HT-a.

"Izgradnja mobilne i fiksne konvergentne mreže i usluga, pojednostavljenje i digitalizacija korisničkog iskustva te izgradnja HT kao digitalne kompanije uz donošenje novih tehnologija naši su glavni koraci razvoja, uz daljnji razvoj broadband usluga i ICT-a", iznio je Nebis.

Član uprave Boris Drilo kazao je da je najveći projekt HT-a sveobuhvatna modernizacija mobilne mreže, koja će, kako je najavio, biti dovršena do kraja ove godine, s modernizacijom svih 2.000 baznih stanica.

"Imat ćemo jednu od najmodernijh mobilnih mreža u Europi, s velikim brzinama, koje su već sada povećane za 40 posto u odnosu na prošlu godinu, a veće brzine imamo i u hibridnoj mreže s kombinacijom fiksne i mobilne. Dosta radimo i na optici, s kojom sada imamo 15-postotnu pokrivenost Hrvatske, a kada bi se naknada za pravo puta smanjila, oslobodio bi nam se investicijski potencijal da taj postotak do 2023. povećamo na gotovo 40 posto, a broj kućanstva na tome više nego udvostručimo, na 580 tisuća", poručio je Drilo.

Što se tiče 5G, kazao je da HT trenutno ima deset lokacija u Hrvatskoj gdje ga testira, dodavši da je za to spremno oko 50 posto infrastrukture, ali i da to neće ići brzo, ne samo zbog nedostatka terminalne opreme i uređaja, nego i pravila u Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj investicijsko ozračje ne pogoduje razvoju gigabitne infrastrukture, u čemu jako loše stoji u Europi, a restriktivnija pravila nego drugdje te visoke naknade dovode u pitanje i 5G u Hrvatskoj", upozorio je Drilo.

Član uprave Saša Kramar iznio je podatke da je HT do sada digitalizirao više od 30 posto domaćih poduzeća te više od 25 tisuća radnih mjesta, kao i realizirao više od 10 velikih projekata iz segmenta pametnih gradova.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ravnateljica Ekomskog instituta Zagreb Maruška Vizek iznijela je rezultate novog istraživanja Digitalni atlas, kojim je utvrđeno da je HT do sada pozitivno utjecao na povećanja brzina i dostupnosti interneta na poslovanje, kao i na digitalnu transformaciju.

"U zadnjih pet godina prosječno dostupna brzina fiksnog interneta HT-a povećana je za 106 posto, a u prosječnoj jedinici lokalne samouprave osnovalo se uslijed toga i digitalizacije prosječno 10 novih kompanija i otvorilo 811 novih poslova. Udvostručenjem brzine fiksnog interneta povećana je i produktivnost kompanija za više od 364 tisuća kuna po zaposlenom i stvorilo 420 milijuna kuna novih izvoznih prihoda", izdvojila je Vizek.

Poručila je, temeljem tog atlasa, da bi se smanjenjem naknade za pravo puta i troškova za radiofrekvencijski spektar za 50 posto, potaknule investicije od oko 215 milijuna kuna, otvaranje 933 radna nova mjesta i 74 milijuna novih poreznih prihoda, kao i otvaranje novih 90 kompanija te izvoza od novih 13,5 milijuna kuna.

Kazala je i da je doprinos HT-a BDV-u (bruto dodanoj vrijednosti) u Hrvatskoj u 2018. bio 4 milijarde kuna, s gotovo 5.000 radnih mjesta i 1,53 millijardi kuna poreznih prihoda.

"Kada se uzmu u obzir dobavljači i druge povezane s HT-om, sveukupni doprinos HT-a Hrvatskoj u BDV-u je 9,7 milijardi kuna, s više od 30 tisuća radnih mjesta, dok BDP-u pridonosi 3 posto, u radnim mjestima 21 posto, a poreznim prihodima 2,2 posto", dodala je Vizek.

Iznijela je i podatak iz atlasa da su od 2015. do danas cijene telekom usluga u zemlji smanjene 4 posto, dok su sve ostale usluge i robe u zemlji rasle za oko 3 posto.