Digitalna platforma za zapošljavanje CareerCentar provodi najveće studentsko istraživanje o plaćama i odabiru poslova i obuhvaća stavove i preferencije studenata u razmatranju karijernih odluka, atraktivnost poslodavaca i očekivanja o prvoj plaći. Istražuju elemente na temelju kojih kandidati procjenjuju oglase za posao, kako odlučuju prijaviti se u određenu tvrtku te koji ih elementi posla motiviraju. “Želimo povezati dvije vrlo bitne teme – kako se poslodavci i u kojim područjima pokušavaju ‘svidjeti’ studentima te koje su potrebe studenata. Prepoznavanja potreba određenog segmenta tržišta rada ključno je u stvaranju boljih radnih iskustava i u privlačenju i zadržavanju tih radnika”, ističe Vladimir Benić, voditelj projekta.

Istraživanje provode od travnja 2019. i dostupno je studentima za sudjelovanje, a sam izvještaj i zaključke osvježavaju dva-tri puta godišnje, ovisno o priljevu novih ispitanika. Zasad imaju 120 ispitanika, a cilj je, kažu, zahvatiti ih 1000 iz cijele Hrvatske. Trenutačno im nedostaje mišljenje studenata izvan Zagreba pa pozivaju one iz Rijeke, Osijeka, Splita, Zadra i ostalih gradova da sudjeluju u istraživanju. Već imaju nekoliko važnih zaključaka koje su nam ustupili: 21% je razlika u očekivanoj plaći između muških i ženskih studenata društvenih fakulteta, studenti očekuju 32% veću plaću na prvom poslu od one koju će dobiti prema tržišnom prosjeku, muški studenti STEM-a bili bi zadovoljni s 15% većom plaćom od one koju očekuju na prvom poslu, 88% ispitanika želi radno vrijeme prilagođeno ostvarenim rezultatima na poslu – bitan je rezultat rada, a ne vrijeme u uredu….

“Osnovna ideja je omogućiti tvrtkama rezultate istraživanja i podatke na temelju kojih će donositi bolje odluke kad pokušavaju privući nove zaposlenike iz studentskih redova. Ovakva istraživanja su zahtjevna i skupa ako se provode pojedinačno, ako svaka tvrtka provodi svoje. Mi smo htjeli omogućiti relevantne podatke tako što smo preuzeli ulogu voditelja istraživanja. Drugi vrlo bitan cilj je osvijestiti studente, ispitanike, o kojim sve faktorima trebaju razmišljati kad razmatraju karijerne odluke i odabir poslodavaca. Prema našem iskustvu, u promišljanju o razvoju karijere, odabiru posla i sličnom, znanje studenata je iznimno nisko. Dijelom odgovornost snosi i obrazovni sektor koji se u pravilu ne bavi temom karijernog usmjeravanja u širem smislu”, objašnjava Benić.

Dio slagalice

Istraživanje već, kaže, utječe na pristup tvrtki prema studentskoj populaciji na temelju dosadašnjih rezultata. Tvrtke kojima je bitno privući mlade, ambiciozne i talentirane svjesno ulažu u kvalitetniju ponudu poslova i prilagodbu iskustava koje žele kreirati mladima na ulasku na tržište rada. “S obzirom na to da je sve teže pronaći kvalitetne radnike, odnos prema kandidatima za posao i zaposlenicima postaje središnji izazov u svakoj ozbiljnijoj organizaciji. Mi smo jedan dio slagalice koja pokušava istražiti elemente na kojima će se taj odnos poboljšati”, smatra voditelj projekta. Na pitanje kako dodatno poraditi na komunikaciji i boljoj situaciji na tržištu rada kad govorimo o mladima i budućnosti radne snage, Benić odgovara da je važno poboljšati način upravljanja ljudskim potencijalima u tvrtkama što uključuje niz alata kojima je cilj veće zadovoljstvo.

“Na tržištu prevladavaju zastarjeli modeli upravljanja tvrtkama koji i dalje potpuno ignoriraju odjele ljudskih potencijala, još vlada percepcija da je to odjel za obračun plaće i prikupljanje dokumentacije o zaposlenicima. Danas se to zove employer branding i način je upravljanja doživljajem rada i zadovoljstvom radnika s ciljem uspješnijeg ostvarivanja rezultata”, ističe.

Aktivnije kreiranje iskustava

Benić smatra da mladima treba ponuditi prilike da aktivnije kreiraju iskustva na poslu, puno ih više pitati za mišljenje, pokušati ih uključiti u aktivnosti jer često ne mogu sami procijeniti koje zadatke mogu raditi kvalitetnije i na kojem će poslu pokazati najbolje vještine. “Treba biti i strpljiv i imati razumijevanja za njihovo nestrpljenje. Život mladih do prvog radnog iskustva je potpuno drukčiji od poslovnog života i oni su često oblikovani digitalnim iskustvima. Njihov dolazak u tvrtke s tradicionalnijim pristupom upravljanju i radu može biti prilično šokantan. Studenti su jako važan segment budućih radnika koji se mogu i trebaju aktivno izraziti. Ovako mogu izraziti svoje mišljenje i očekivanja, a to je najbrži put da se ta očekivanja i ostvare”, istaknuo je Benić, a to potvrđuju i stavovi o atraktivnosti poslodavca. Studenti s fakulteta vezanih uz ekonomiju i gospodarstvo najradije bi se po završetku studija zaposlili u Atlantic Grupi, Coca Coli te u A1 i Degordianu. Te tvrtke zauzimaju prva mjesta i kad se studente pita o onima s najboljom radnom atmosferom i o tvrtkama koje najviše ulažu u radnike. ‘Poslovnjaci’ su ovdje istaknuli dm i Rimac automobili. STEM-ovci po završetku fakulteta žele raditi u Ericssonu, A1, Infinumu i Googleu, koji se uz Infobip nalaze i na prva tri mjesta po pitanju najbolje radne atmosfere i ulaganja u zaposlenike. Društvenjaci bi se rado zaposlili u A1, Degordianu i Atlanticu, a misle da je najbolja radna atmosfera i ulaganje u zaposlenike najbolje u tvrtkama u kojima bi se rado zaposlili te u Infobipu i dm-u.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo