Priče o naglom rastu cijena nekretnina u Hrvatskoj vrlo su subjektivan pojam jer, prije svega, nije moguće utvrditi jedinstvenu cijenu kvadrata bilo koje nekretnine za područje cijele države, piše Glas Slavonije.

Jednostavno, cijene nekretnina, bilo da je riječ o novim ili starim stanovima, kućama ili apartmanima u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu, neusporedivo su više od istih u Osijeku, Bjelovaru, Slavonskom Brodu ili Vinkovcima. Rekli bismo čak da je suludo i uspoređivati ih, iako se radi o istom proizvodu. No statistički podaci koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku kažu kako su cijene stambenih objekata u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na posljednji kvartal 2018. godine u prosjeku za Jadran više 4,6 posto, za Zagreb 4,3 posto, dok su za ostala područja cijene niže za 1,4 posto. Da, cijene nekretnina u ostalim dijelovima države niže su čak i unatoč državnim i lokalnim programima subvencioniranih stambenih kredita za građane.

To znači da bi za sve one koji iz Slavonije i Baranje planiraju rješavati stambeno pitanje u idućem razdoblju bilo isplativo ući u novi krug provedbe državnog projekta subvencioniranih kredita rezerviranom za rujan ove godine. Naime, cijene kvadrata ne bi im "pojele" subvenciju kao što je to slučaj primjerice korisnicima tih projekata na Jadranu, ili pak u Zagrebu. Promatrajući, međutim, na prošlogodišnjoj razini cijene nekretnina na ostalim su područjima rasle za neznatnih jedan posto, i to je vjerojatno taj dio koji je iskoristio mogućnosti državnih poticaja. Na Jadranu su cijene nekretnina i na godišnjoj razini opet rasle za 7,4 posto, dok je značajniji rast cijena zabilježen u Zagrebu s 11,4 posto.

Stručnjaci su ipak mnogo oprezniji kada se govori o divljanju cijena, jer kažu da su cijene oglašenih nekretnina najčešće u razmjeru i daleko od onoga što se uspije i realizirati. Barata se podatkom da se lani tek svaka šesta nekretnina koja je bila oglašena i prodala, i to najčešće ne prema traženim cijenama koje su ponuđene u oglasu, odnosno ako se i nađe kupac onda je to prema bitno nižim cijenama. Kako navodi Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, razlozi povećanja prodaje, a time i cijena kvadrata, pojava je jeftinijeg novca s niskom kamatom, ali i stanje gospodarstva u Europi i u Hrvatskoj. No, smatra kako cijene ne mogu rasti u nedogled, kao što dugoročno ni novac ne može biti jeftin. On također navodi kako jedna kratkoročna potražnja ima utjecaja na cijene nekretnina, ali da je dobro što to kontinuirano traje već tri godine, zbog čega se i taj balon pomalo ispuhao.

– Pitanje je jesmo li dobili nove kupce, ili ljudi samo koriste subvencije. Vrlo je malo kreditno sposobnih u Hrvatskoj, a i subvencioniranje stambenog kredita nije idealna mjera – konstatira Ranilović.

Radi usporedbe reći ćemo da je među većim hrvatskim gradovima prosječna cijena kvadrata stana u Osijeku najjeftinija i kreće se oko tisuću eura. Slijede ga Rijeka i Pula s cijenom od 1600 do 1700 eura, zatim Zagreb oko 2000 eura, Zadar 2200 i Split s cijenom oko 2900 eura za kvadrat stana, piše Glas Slavonije. Stručnjaci smatraju kako će cijene rasti još najviše godinu dana, no ni blizu sadašnjim tempom i prema trenutačnim stopama. Usporavanje rasta očekuje se već do kraja ove godine, drže oni.