Najveći utjecaj na rast europskih cijena hrane imaju porezi i carine, zatim političke i društvene okolnosti, tečajne razlike i klimatske promjene. Popularni sajt za usporedbe cijena mobitela Compare My Mobile, nedavno je pokrenuo zanimljivu platformu za internetsku kupovinu hrane, na kojoj se mogu uspoređivati cijene pojedinih namirnica u cijelom svijetu, od piletine i govedine do jabuka, rajčica, jaja ili piva. Njihovi podaci poklapaju se s Eurostatovima.

Kako prenosi Plava kamenica, u Europi je uvjerljivo najskuplje kupovati osnovne namirnice u Švicarskoj, gdje potrošačka košarica stoji više od 140 eura, zatim u Norveškoj, na Islandu, u Monaku pa u Danskoj. Najjeftinije europske zemlje za hranu su Ukrajina i Turska.

Hrvatska je negdje točno u donjoj trećini. Što demantira opće domaće uvjerenje da je hrana u Hrvatskoj skupa. Osnovne namirnice, pa čak i restorani u Hrvatskoj jeftini su u odnosu na cijene u razvijenim europskim zemljama. Hrvati nažalost ne mogu podnijeti ni takve cijene, jer imamo očajnu kupovnu moć, a to je već sistemsko ekonomsko pitanje, koje ne pogađa samo kupce već i domaće proizvođače hrane, koji ne mogu postići cijene dovoljne za profitabilno poslovanje. No, trend rasta cijena ne zaobilazi ni nas. U srpnju 2019. hrana je bila skuplja 0,20 posto nego u srpnju 2018. Inflacija cijena hrane u Hrvatskoj u zadnjih je 13 godina 2,14 posto. Prema Eurostatovim podacima objavljenima u lipnju, Hrvatska je po kupovnoj moći pretposljednja među članicama Europske unije, s 30 postom nižom potrošnjom od EU prosjeka. Lošija je samo Bugarska.