Korištenje zelene energije je postaje imperativ svake moderne tvrtke koja želi promovirati održivost, a kada se tome doda pad cijene tehnologije obnovljivih izvora, priča o isplativosti takvih ulaganja postaje jasnija pa je i u Hrvatskoj danas sve više tvrtki koje žele same proizvoditi vlastitu struju iz obnovljivih izvora. Najčešće se radi o fotonaponskim elektranama koje su najjeftinije i najjednostavnije ih je postaviti na krovu tvornice ili skladišta.

Uz izdašne bespovratne subvencije, uglavnom iz EU fondova, energetike više nije i neće biti samo stvar klasičnih energetskih tvrtki.  Tvrtke poput JGL-a, đurđevačkog Rascoa ili Heinekena Croatia najsvježiji su primjeri ovakve transformacije.  Riječka farmaceutska kompanija JGL baš je početkom ovog mjeseca u probni rad pustila svoju solarnu elektranu, smještenu koja se nalazi na krovu njihova futurističkog znanja na ulasku u Rijeku.

Radi se o ukupnoj investiciji od nešto više od četiri milijuna kuna u energetsku učinkovitost, od čega je s bespovratnih 2,5 milijuna kuna ili 63 posto vrijednosti projekta potpomogao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Fotonaponska elektrana, koja će u puni pogon biti puštena početkom rujna, snage je 180 kW i zadovoljit će oko trećinu potreba JGL-a za električnom energijom.

Očekuje se da će u narednom razdoblju JGL ići i u nove investicije u obnovljive izvore energije kako bi u potpunosti zadovoljio svoje potrebe za strujom iz zelenih izvora. Mate Poropat, direktor za farmaceutsko-tehničke operacije JGL-a, istaknuo je kako ova  kompanija kontinuirano radi na unaprjeđenju energetske učinkovitosti u proizvodnji i cjelokupnom poslovanju. Pridržavanje najviših standarda zaštite okoliša obveza je svake organizacije, a JGL-u, koji je utkan u život zajednice u Rijeci, to je dio kompanijskog DNA", kazao je Poropat prilikom potpisivanja ugovora s FZOEU-om.

Same radove na izvođenju solarne elektrane na JGL-ovoj zgradi u kompleksu Pharma Valley u Rijeci obavila je specijalizirana tvrtka Elvirtus. Kako pojašnjava Ines Ban-Kolić, direktorica i vlasnica Elvirtusa, radilo se o vrlo zahtjevnom projektu za koji se prijavilo čak 13 inženjerskih tvrtki na raspisanom natječaju.  "Sam projekt postavljanja panela je trajao oko mjesec dana i na gradilištu je stalno bilo angažirano 10-ak ljudi.

No, ovdje smo se susreli sa specifičnim problemom ovog područja te je zbog jakih udara vjetra napravljen elaborat statike zgrade i tehničke inovacije potkonstrukcije za postavljanje solarnih panela. Izravnom pretvorbom sunčeve energije u električnu, kompanija će štedjeti 102.330 kWh godišnje, te smanjiti emisije CO2 u iznosu od 24,03 tone godišnje", ističe Ban-Kolić. 

Dodaje da je ovo samo jedan od 75 projekta koje je na zadnjem natječaju prihvatio subvencionirati FZOEU s prosječno 60 do 70 posto vrijednosti investicije. "Radi se o raznim projektima energetske učinkovitosti, ali se barem 40-ak njih odnosi na solarne elektrane. Procjenjujem da trenutno u Hrvatskoj po raznim osnovama ima oko 50-ak tvrtki koje imaju ili rade na implementaciji solarne energije za vlastite potrebe. S novim natječajima, nakon industrije su došli i oni za turizam, a očekuju se i ostali, pa će sigurno doći do još jače primjene solarne energije. A kako su u pet godina su cijene panela pale i za tri puta, mnogima će investicija u solarnu energiju biti profitabilna i bez poticaja", kaže Ban- Kolić.

Prije nekoliko mjeseci u rad je puštena i solarna elektrana Rasco 1 na krovovima proizvodnih hala te tvrtke iz Đurđevca koja je globalno poznata po svojim ralicama. Kako pojašnjava Darko Paviša, suvlasnik Rascoa, ovaj projekt je još jedan korak naprijed unutar njihove dugoročne strategije smanjenja troškova te održivog razvoja.  "Rasco je investirao u elektranu snage 442 kW, koja se nalazi na krovovima dvije naše proizvodne hale, od ukupno pet.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

U pogonu je i godišnje će proizvoditi oko 460.000 kWh električne energije, od čega će većina biti utrošena za vlastite potrebe. Investiciju je korisna iz više razloga: osim što proizvodimo vlastitu energiju, smanjili smo emisije CO2 za više od 100 tona godišnje i povećali ekološku održivost poslovanja. Zadovoljni smo ishodom ovog projekta i zato što se on uklapa u dva stupa naše strategije – kontinuiranom smanjenju troškova i maksimizaciji korištenja EU subvencija. U ovom slučaju 70% projekta je sufinancirano iz fondova EU", ističe Paviša.

Dodaje da planiraju i buduća ulaganja u OIE. Projekt za sljedeću Rasco 2 solarnu elektranu je već dovršen i vjeruje da će uskoro početi s njezinom izgradnjom. Inače, Rosco danas broji 380 zaposlenih i preko 70 različitih proizvoda koje izvozi na gotovo 40 tržišta na pet kontinenata, čak i Rusima prodaju ralice za snijeg.  Inače, i Heineken Hrvatska, a koja je dio globalne Heineken grupe, je prošle godine na svoje "Zeleno skladište" instalirala 1380 solarnih panela koji će godišnje proizvoditi gotovo 400.000 kWh.