Bila bi to treća državna inicijalna javna ponuda dionica (IPO), nakon što je 2006. godine Ivo Sanader utabao put narodnom dioničarstvu prodajom dionica Ine, a godinu dana kasnije i Hrvatskog Telekoma, navodi Večernji list.

Podsjećaju da je dionice Ine kupilo 44 tisuće građana po cijeni koja je određena na 1690 kuna, što je bilo ispod tadašnje tržišne vrijednosti Ine. Svi koji su tada uložili prosječnih 38 tisuća kuna za prve 22 narodne dionice, ovisno o tome kada su ih prodali, zaradili su velik novac. To je bio i razlog što se godinu dana kasnije, tik pred parlamentarne izbore, ljudi satima stajali u redovima da bi kupili dionice Hrvatskog Telekoma, za što su građani 'iskeširali' više od 5,5 milijardi kuna.

Inicijalna javna ponuda dionica Hrvatske pošte ne bi bila tako krupan zalogaj samim time što je riječ o manjoj tvrtki čija se vrijednost ne može mjeriti s Inom i Hrvatskim Telekomom.

Hrvatska pošta ostvaruje oko 1,7 milijardi kuna godišnjih prihoda, što je deset puta manje od prihoda koje ostvaruje Ina ili pet puta manje od prihoda Hrvatskog Telekoma. Koja je točno tržišna vrijednost Pošte, tek treba utvrditi, ali ona se procjenjuje na oko dvije milijarde kuna, ističe Večernji list.

"Listanje dionica na burzi i širenje kruga (su)vlasnika može pomoći u poboljšanju korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja javnih poduzeća. Socijalna uloga burze je, među ostalim, upravo to, da se propitivanjem manjinskih dioničara poboljšaju poslovanje i financijski pokazatelji poduzeća čije su dionice uvrštene na burzu.

Hanfa zajedno sa Zagrebačkom burzom i EBRD-om završava rad na novom kodeksu korporativnog upravljanja čije se predstavljanje očekuje u listopadu. Novi kod korporativnog upravljanja bit će usklađen s najboljim međunarodnim praksama, primjenjivim u našem okruženju čime će se uvrštene kompanije potaknuti na primjenu znatno boljih praksi korporativnog upravljanja" objašnjava za Večernji Ante Žigman koji je preuzeo upravljanje Hanfom na početku prošle godine.

U vrijeme kad su provedeni IPO-i Ine i Hrvatskog Telekoma Žigman je radio u Ministarstvu financija kao pomoćnik ministra i državni tajnik, donosi Večernji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost