Rekonstrukcijom Vlade, nakon što ju Sabor potvrdi, Plenkovićev "brod" plovit će vjerojatno do kraja mandata i izbjeći će se nezgodna situacija da država preuzima predsjedavanje EU u uvjetima političke nestabilnosti, no s pozicije gospodarstva ona sama ne donosi mu promjene.

Plenkovićevi novi "ljudi" – Marija Vučković, Vesna Bedeković, Ivan Malenica, Gordan Grlić Radman, Josip Aladrović i Mario Banožić, u svojim prvim izjavama zaokrete nisu niti najavili. Pozitivno će za poslovanje, sudeći po prvim ocjenama, biti već stišavanje negativne klime i loše percepcije sustava upravljanja državom. "Politička stabilnost preduvjet je gospodarskom rastu. Zato je najvažnije je da se i nakon rekonstrukcije Vlade zadrži kontinuitet ekonomske politike koja ide u pravcu poreznog rasterećenja poduzetnika. Ako će kadrovske promjene u Vladi pridonijeti poboljšanju poslovne klime i olakšati život gospodarstvenicima – mi ih pozdravljamo", ističe predsjednik HGK Luka Burilović.

S prvim komentarom promjena u Vladi Gordana Deranja, predsjednica uprave Tehnomonta i predsjednica HUP-a, želi pričekati još nekoliko dana, kada vidi prve korake novih ministara. "Pravo je premijera da imenuje svoje ljude, a mogu samo reći da je važno da to budu oni koji poznaju situaciju i da postoji kontinuitet u provođenju reformi", kaže Deranja.

Činjenicu da većina Plenkovićevih novih odabranika u prvim nastupima i nije ostavila odveć jak dojam i javnost nije čula njihove ciljeve u neslužbenim razgovorima gospodarstvenici ne problematiziraju. Dijelom stoga što su, po svim informacijama, bili odabrani u zadnji čas, a dijelom stoga što za sve bitne odluke u radu svojih ministarstava trebaju i suglasnost premijera.

Nasljednica Tomislava Tolušića, dosadašnja državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković najjasnije je dala do znanja da u njezinu resoru ne slijede velike promjene, nego kontinuitet politike koju je vodio njezin šef. Eventualno će ju, kaže, nadograditi, a upravo se to, kaže Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, od nje i očekuje.

"Riječ je o vrlo pedantnoj osobi, koja sve izračunava u decimalu precizno i bude li se toga držala kod donošenja pravilnika i uredbi, bit ćemo svi zadovoljni", kaže Jakopović, dodajući da sada predstoji važna faza pregovora u kojima treba izboriti naš utjecaj oko nove financijske omotnice. Budući da je Vučković bila Tolušićeva osoba od povjerenja, ne očekuje se ni veće kadrovske promjene u Ministarstvu.

Iako je Marko Pavić kao ministar rada postao nepopularan zbog lobiranja protiv referendumske inicijative "67 je previše" i Josip Aladrović pobornik je mirovinske reforme, s tim da jučer još nije želio otvoreno iznositi svoj stav, već je zamolio da se pričeka prebrojavanje glasova, te "da se dogodi ono što će u budućim trenucima biti bitno za mirovinsku reformu". Petar Lovrić, predsjednik Udruge nezavisnih poduzetnika i poslodavaca, najavljuje da će odmah zatražiti sastanak s novim ministrom rada, kako bi raspravili ne samo loše upravljanje mirovinskim sustavom, nego i potrebno rasterećenje poslodavaca tereta bolovanja, jer je, kaže, apsurdno da poslodavci plaćaju i zdravstveno osiguranje i bolovanje.

Za taj problem bivši ministar nije imao sluha. Lovrić drži da je kratkoročno dobro rješenje postavljanje ministra financija na poziciju potpredsjednika za gospodarstvo, jer cijeni Zdravka Marića, no dugoročno, kaže, to ipak nije najbolje rješenje, jer ministar financija prvenstveno brine o proračunu i trebalo bi stoga težiti jačem autoritetu ministra gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako će voditi Ministarstvo državne imovine, Mario Banožić jučer se nije usudio izjasniti. Kad vidi analizu, kaže, znat će reći više. Nekadašnji šef DUUDI-ja Mladen Pejnović drži da je pogrešno bilo u dosadašnjem radu Ministarstva fokus na nekretnine, te da su poduzeća nepravedno zanemarena. Sugerira Banožiću povratak dizanju efikasnosti državnih tvrtki i radu po pravilima OECD-a, da se vlasničku strukturu ne izjednačava s upravljačkom. "A nekretninama ne treba raspolagati poklanjanjem, jer se to, pokazuje se, svodi na usluge i riskira se njihovu monetizaciju", zaključuje Pejnović.