Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje, analizira novo istraživanje Ekovjesnik.

Novim istraživanjem je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Utjecaj toplinskih valova i ekstremne hladnoće na zdravlje stanovništva europskih metropola

Na sve toplijem Starom kontinentu svjedočimo sve većem porastu urbanog stanovništva i zabrinjavajućem trendu starenja Europljana, što će cjelokupno stanovništvo učiniti još izloženijim i osjetljivijim na ekstremne vremenske prilike, stoji u sažetku studije pod nazivom „Ranking European capitals by exposure to heat waves and cold waves“. Na studiji je surađivao velik broj europskih stručnjaka i institucija kao što su NOVA Information Management School (NOVA IMS), Universidade Nova u Lisabonu (Portugal), Zajednički istraživački centar Europske komisije u Ispri (Italija), Institut za istraživanje i zaštitu okoliša ISPRA u Rimu (Italija), Istraživačka skupina za geoprostorne tehnologije (GEOTEC) na Sveučilištu Jaume I (Španjolska) i Institut za geoinformatiku Sveučilišta u Münsteru (Njemačka).

Pojavljivanje ekstremnih toplinskih valova u europskim se metropolama znatno povećalo u razdoblju od 1950.–2015. godine, a u Moskvi je tako 2010. godine zabilježen dosad najjači toplinski val koji je odnio više od deset tisuća života. Ekstremne će hladnoće pak s napredovanjem globalnog zatopljenja imati tendenciju smanjivanja, no zbog veće varijabilnosti budućih klimatskih uvjeta i dalje mogu predstavljati veliku prijetnju. Štoviše, uz predviđeni demografski razvoj europskih gradova pojačat će se i smrtnost stanovništva povezana s izrazito visokim i niskim temperaturama.

Klimatolozi su se ovim istraživanjem usredotočili na glavne gradove 28 zemalja članica EU-a te Moskvu, Oslo i Zürich. Koristeći skup od osam EURO-CORDEX modela prema IPCC scenariju RCP8.5, istraživači su došli do podataka o budućim pojavama valova ekstremne vrućine i hladnoće i to primjenom dnevnog indeksa jačine toplinskog vala i njegovog ekvivalenta ekstremne hladnoće. Potom su rangirali gradove i kvantificirali njihovu buduću izloženost djelovanju globalnog zatopljenja.

Zagreb među gradovima koji mogu očekivati najekstremnije vrućine

Jaki, ekstremni i vrlo ekstremni toplinski valovi imat će povećanu vjerojatnost pojave u većini gradova od 2021. do 2050. te dalje do razdoblja 2071.-2100. godine. U bliskoj budućnosti (2021.-2050.), pojava toplinskih valova velikog intenziteta ima veću vjerojatnost u Madridu i Valletti, zatim u Nicosiji, Ljubljani, Rimu i Sofiji te Ateni, Bukureštu, Budimpešti i Zürichu, dok je pojava toplinskog vala najvećeg intenziteta najvjerojatnija u Valletti, Madridu, Rimu i Sofiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, iako Valletta i Madridimaju najveću vjerojatnost pojave toplinskih valova intenziteta > 9, vrlo ekstremnim toplinskim valovima mogu biti izloženi i Ljubljana i Zagreb. U razdoblju daleke budućnosti (2071.-2100.), najmanja je vjerojatnost pojave toplinskog vala intenziteta > 6 u Amsterdamu, dok je znatno veća u Ateni, Bratislavi, Bukureštu, Budimpešti, Ljubljani, Madridu, Rimu, Beču, Zagrebu i Zürichu, a blizu su im Pariz i Lisabon.

Osim toga, rezultati istraživanja upućuju i na razlike između bliske i daleke budućnosti. Dok će Nicosia, Madrid, Rim, Sofija i Valletta i dalje zadržati vodeće pozicije, kontinentalni europski gradovi Bukurešt, Budimpešta, Ljubljana, Prag i Zagreb doživjet će dramatičan porast broja toplinskih valova.

S povećanjem prosječnih temperatura, simulacije modela su istraživačima ukazale da će pojava valova hladnoće intenziteta > 3 imati malu vjerojatnost u svim gradovima, stoga se procjenjuje kako će u dalekoj budućnosti (2071. – 2100.) gotovo u potpunosti nestati u svim gradovima. U bliskoj budućnosti (2021. – 2050.), pojava ekstremne hladnoće koja prelazi intenzitet > 3 ima veću vjerojatnost u Zagrebu i Zürichu, zatim u Budimpešti i Parizu te Amsterdamu, Berlinu, Bratislavi, Pragu, Sofiji i Varšavi, dok je pojava ekstremne hladnoće intenziteta > 6 vjerojatnija u Amsterdamu, Bratislavi, Bukureštu, Parizu i Beču. Procjenjuje se kako je vjerojatnost valova hladnoće najvećeg intenziteta mala u svim gradovima i u oba razdoblja.

Europske metropole su već započele borbu protiv klimatske krize

Ekovjesnik je već izvještavao kako se s klimatskom krizom suočavaju neki europski gradovi i zemlje, a većina ih se odlučila suprotstaviti hitnom sadnjom drveća i uređenjem znatno većeg broja zelenih površina. Tako će britanska vlada u sklopu svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena u sljedeće dvije godine financirati sadnju više od 130.000 stabala u gradovima širom zemlje, a u Parizu će se, između ostaloga, posaditi urbane šume na četiri amblematska mjesta grada – na mjestima gdje bi ih malo tko uistinu očekivao. Već do početka nove školske godine Pariz će biti bogatiji i za 28 novih zelenih oaza u školskim dvorištima, a u svim dijelovima grada ozelenjet će se brojne, trenutno asfaltirane površine.

Također su pisali o najnovijem projektu obnove i hortikulturnog uređenja jednog od najpopularnijeg dijela grada – prolaza od popularnog pariškog trga Trocadéro do Eiffelovog tornja, koji će po završetku prve faze radova 2024. godine postati najveća pariška zelena površina u potpunosti namijenjena pješacima. Pariška gradska uprava je u očekivanju ovotjednog toplinskog vala dokazala kako izuzetno drži do zdravlja svojih građana te provela cijeli niz mjera kako bi ublažila potencijalno opasne posljedice na zdravlje građana.

Može li se Zagreb ugledati u Beč?

Dobre primjere imamo i u našem neposrednom susjedstvu. Nama znatno bliža austrijska metropola će zahvaljujući nedavnoj odluci bečkog gradskog vijeća uskoro postati još zelenija jer će ove i sljedeće godine za sadnju novih stabala diljem grada izdvojiti čak osam milijuna eura! Austrijska se metropola već dugi niz godina bori protiv klimatskih promjena i nastoji ublažiti njihove posljedice na život i zdravlje građana. U te je svrhe ovih dana postavljena tisućita javna česma s besplatnom pitkom vodom za građane i posjetitelje. Uz javne česme koje služe osvježenju, Grad Beč provodi i niz drugih mjera kako bi se ljetne vrućine lakše podnijele. Ozelenjivanje fasada, sadnja drveća i proširenje zelenih površina samo su neke od njih. Za provedbu tih mjera bečkim je gradskim četvrtima ove godine na raspolaganju 2,3 milijuna eura.

Bečka gradska uprava najavila je i dodatne mjere borbe protiv klimatskih promjena pa će tako u gradskim vrtovima i parkovima započeti sa sadnjom višegodišnjih biljaka i trajnica koje dobro podnose sušu i vrućinu, a za njihovo održavanje nisu potrebne velike količine vode. No, ono što je najvažnije, ove će biljke pomagati u snižavanju temperatura gradskih površina i tako djelovati kao prirodni klima uređaj grada.

Navedeni primjeri govore nam kako „prava“ gradska uprava koja drži do svojih građanki i građana u uvjetima sve izraženije klimatske krize može, ali i mora zaštititi zdravlje svojih stanovnika te utjecati na bolju kvalitetu njihovog života. Razumijevanjem održivog razvoja i zaštitom javnog prostora to bi bilo moguće i u Zagrebu, a studija koja nam potvrđuje kako će se i hrvatska metropola uskoro pržiti na ekstremno visokim temperaturama trebala bi nam konačno otvoriti oči.