Na Upravnom vijeću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u naredna dva tjedna naći će se odluka o potpunoj zabrani trgovanja binarnim opcijama i ograničavanju tzv. ugovora za razlike, poznatijih pod kraticom CFD-ovi. Zabrana će se odnositi na male ulagače koje regulator tim potezom želi zaštititi od lažnih obećanja o velikim zaradama koje u većini slučajeva završe gubitkom uloženog novca. Veliki, odnosno licencirani ulagatelji, neće imati ograničenja.

Umjesto puštanja da se pojedinci nauče na vlastitoj koži da ulaganja mogu donijeti i gubitak, regulator je očito procijenio da je preventivna mjera bolja opcija u široj slici održavanja povjerenja u domaće financijsko tržište. Prema riječima prvog čovjeka Hanfe Ante Žigmana, odluka je donesena nakon provedene javne rasprave. “To bi vrijedilo za sva investicijska društva i kreditne institucije koji funkcioniraju na hrvatskom tržištu, kao i iz drugih država EU koji imaju pravo poslovati ovdje”, kaže Žigman. Sličnom se logikom zadnje dvije godine vodi i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) produljujući zabranu i ograničenja trgovine tim instrumentima.

Mame Appleom i FB-om

Podaci s terena su zastrašujući: između 74 do 89 posto malih ulagatelja u EU trgujući binarnim opcijama i CFD-ovima ostvarilo je značajne gubitke. Žigman kaže da su u desetak istraga koje trenutno provodi hrvatska policija u kojima je zatražena asistencija Hanfe pojedinci izgubili između 20.000 i 30.000 eura, a to su samo prijavljeni slučajevi.

Male ulagače obično se mami telefonski i upućuje na pojedine internetske portale koji reklamiraju kupnju zvučnih imena poput dionica Applea, Facebooka ili Googlea, a radi se zapravo u ugovoru o razlici (CFD) koji nerijetko sadrži polugu od 30 puta. Dok poluga s jedne strane omogućava ulagaču da s relativno malo novca ostvari relativno velik dobitak, šarene prezentacije u principu skrivaju da vrijedi i matematika u obrnutom smjeru. “Ako je poluga 30 puta i ako dionica poraste za jedan posto, zaradit ćete 30 posto.

Ali s druge strane, ako vrijednost dionice padne za jedan posto, vi gubite 30 posto ulaganja. Tako vam treba pad vrijednosti dionice od 3,3 posto da biste izgubili cijeli ulog. Zato je ona neprimjerena za male ulagače”, ističe član Upravnog vijeća Tomislav Ridzak.

Poluga i 30 puta

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Stoga se u Hanfi vode idejom kod CFD-a ograničiti polugu na, primjerice, pet puta. S druge strane, binarne opcije koje se vode po binarnom principu ako se nešto dogodi, dobivate, ako ne gubite – zabraniti u cijelosti. Jednostavnim rječnikom, riječ je o kockanju. Primjerice, opcija koja ulagaču obećava dobitak ako njemački indeks DAX poraste iznad 12.600 bodova, ako ne onda gubi novac.

“Zbog netransparentnosti to nisu primjereni instrumenti za male ulagače jer nisu svjesni rizika koji preuzimaju niti poznaju tržište. Zato ih regulatori u EU i u svijetu žele zaštiti od gubitaka jer stvaraju negativan sentiment prema tržištu”, kaže Ridzak. Regulator je u četvrtak ujedno predstavio i novu publikaciju pod nazivom Makroprudencijalni skener rizika u kojoj će svako tromjesečje identificirati, procjenjivati i pratiti sistemske rizike u sektoru financijskih usluga. Dok bankarski sustav stagnira, imovina nebankarskog dijela financijskog sustava, posebice mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, u stalnom je rastu.

Rizik niskih kamata

Premda višegodišnji trend poboljšanja makroekonomskih fundamenata pozitivno utječe na smanjenje rizika utvrđene su ranjivosti poput koncentracije ulaganja u državne dužničke vrijednosne papire, pritisaka na profitabilnost, niske likvidnost tržišta kapitala i rizika međupovezanosti na malom domaćem tržištu. Okruženje niskih kamatnih stopa stvara nove rizike, pogotovo one vezane uz potragu za prinosima koji zasada ne predstavljaju rizik za ukupnu stabilnost. Od globalnih rizika na koje treba obratiti pozornost tu su potencijalne eskalacije trgovinskih napetosti, globalno usporavanje, Brexit bez dogovora, a sve više pozornosti treba obratiti i na kibernetičke rizike, smatraju u Hanfi.