Odluka većinskih dioničara o povlačenju dionice s burze na koju su morali doći po sili zakona najčešći je razlog odljeva izdavatelja sa Zagrebačke burze u posljednjih 10 godina.

Za razliku od domaćeg tržišta kapitala, na globalnom planu najčešći razlog pada broja uvrštenih dionica je istiskivanje malih dioničara nakon ulaska investicijskih kompanija, pokazuju podaci Svjetske banke. Prema statistici koju nam je ustupila Zagrebačka burza, od 2008. domaće tržište ostalo je bez 151 dionice. Podatak iz svibanjskog izvješća pokazuje kako je trenutno na burzi uvršteno 130 dionica.

Pregled po godinama otkriva kako je uzrok delistiranja u 58 slučajeva bila skupštinska odluka, a ako se tome pribroji i 27 povlačenja zbog istiskivanja malih dioničara, volja većinskog vlasnika razlog je delistiranja u 56 posto slučajeva. Stečaj, odnosno likvidacija bila je razlog za izvrštenje 39 dionica dok je pripajanje kompanija rezultiralo s tek devet delistiranja. Naizgled, smanjenje broja uvrštenih dionica na hrvatskom tržištu u skladu je s globalnim trendovima.

Prema analizi Financial Timesa, na burzi trenutno kotira malo više od 4000 američkih kompanija, dvostruko manje nego 1996. kada je zabilježen najveći broj uvrštenih kompanija. Iako u manjen opsegu, opao je i broj europskih kompanija na burzi.

Međutim, na globalnom planu razlog izvrštenja je ponajprije uspon institucionalnih investitora koji ulaze u kompanije. Posljednji primjer je njemački izdavač Axel Springer koji je najavio povlačenje s burze nakon ulaska američkog KKR-a. Ostali razlozi su manji broj novih kompanija koje se odlučuju za uvrštenje te spajanja i preuzimanja. Što se tiče hrvatskog tržišta, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe kako je ranija zakonska obveza uvrštenja sigurno utjecala i na kasniju dinamiku izvrštenja.

"Kvantiteta tržišta ne može biti mjera kvalitete, a bit je tržišta kapitala dobrovoljno ispunjavanje zahtjeva transparentnosti i kreiranje povjerenja između kompanija i investitora. Ako kompanija nije spremna ispunjavati takve zahtjeve, mora pronaći druge izvore financiranja", ističe Gažić. "Posljednjih godina trend izvrštenja doista je usporio i vjerujemo da će tako biti i ubuduće", dodaje čelnica burze.