U potrošačkoj košarici za izračune indeksa potrošačkih cijena na energente kućanstava otpada u prosjeku više od 10% pa ne čudi što su građani osjetljivi na ta poskupljenja.

U prva četiri mjeseca 2019. godišnji rast cijena energenata bio je veći od ukupne inflacije, a to naročito vrijedi za travanj i cijenu plina (+7,2% na godišnjoj razini). Kod struje je zasad rast osjetno manji (1,1%), ali tu građane tek očekuje poskupljenje.

Usporedbe s EU dostupne su s vremenskim odmakom, ali cijene tih energenata u nas su otprije među nižima. U najnovijem Eurostatovu pregledu razine cijena u drugom polugodištu 2018. i njihovih promjena u odnosu na isto razdoblje godinu prije Hrvatska je među samo četiri članice s padom cijena plina (-2,5%).

S nižom cijenom plina iza nas su tako i dalje samo Rumunjska i Mađarska. Istodobno, cijene struje u RH  u tom su razdoblju porasle 6%, što je brže od prosjeka EU, a to povećanje na 13,2 eura za 100 kWh svrstava nas cijenom na 23. mjesto u EU (s prosječnih 21,1 euro za 100 kWh).

Prema paritetu kupovne moći naših 13,2 eura 'ispada', međutim, 20,5 eura odnosno mnogo bliže prosjeku EU. U prosjeku cijene struje za kućanstva u EU u tom razdoblju porasle za 3,5%, a plina 5,7%, na 6,7 eura za 100 kWh (kod nas 3,6 eura, što uzevši u obzir kupovnu moć ispada 5,6 eura).

U Hrvatskoj je udio poreza i drugih nameta u tim cijenama osjetno manji od prosjeka: kod plina 20% (prema 27% u EU), a kod struje 22% (u EU je 37%), što se za buduća kretanja cijena više može pokazati ograničenjem.