Hrvatska još nije uputila službeni zahtjev za ulazak u tečajni mehanizam ERM II kao svojevrsno "predvorje" eurozone.

No, da bi to moglo uskoro uslijediti trenutno više upućuju koraci vezani uz ulazak u bankovnu uniju i uspostavu "bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ECB)", što obično ide u paketu s pismom za ERM II. Osim što je proces bliske suradnje s ECB-om bio i tema panela prvog dana konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji, Vlada je u srijedu u javnu raspravu pustila i prijedlog dopuna Zakona o kreditnim institucijama, i to za izglasavanje po hitnom postupku, a sadržajno se odnosi upravo na stvaranje normativnog okvira za prepuštanje određenih zadaća ECB-u u vezi s politikama bonitetnog nadzora banaka.

U praksi to ponajprije znači uključivanje u jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM). A to znači i da će ubuduće ECB moći provoditi sveobuhvatne procjene ovdašnjih kreditnih institucija, dok su npr. Asset Quality Reviewom dosad bile obuhvaćene one s maticama iz zemalja euro sustava. Na opatijskom skupu uvodni je govor o putu prema monetarnoj uniji imao izaslanik predsjednice RH, a u toj je ulozi bio ministar državne imovine Goran Marić. Iako nije baš uvijek bio najgorljiviji zagovornik eura, poručio je kako je valuta jedan od važnih aspekata ujedinjavanja tj. pristupanja EU te da Hrvatska tom procesu mora spremno odgovoriti.

To, kaže, znači provesti sve pripreme – monetarne, političke i ostale, uključujući i one prema široj javnosti, s ciljem razumijevanja promjena i otklanjanja straha i nesigurnosti. Glavni fokus izlaganja guvernera HNB-a Borisa Vujčića, pak, bili su makroekonomski izgledi i izazovi, a to već uobičajeno znači i pozivanje na strukturne reforme bez kojih ćemo i dalje zaostajati u dostizanju razine razvoja starih članica EU za razvojno usporedivim članicama Unije.

Poslovna klima u nas i dalje nije dovoljno dobra. Za poboljšanje poslovnog okruženja posebno važnim guverner ističe podizanje kvalitete institucija koje umnogome utječu na razinu investicija, a one su pak ključne za brži rast produktivnosti. Dijelom zbog rasta negativnih rizika u vanjskom okruženju, HNB je prognozu rasta BDP-a za 2019. revidirao naniže; sa 2,7 na 2,5 posto.

Zasad, tj. u prvom kvartalu pokazatelji djeluju solidno: snažan rast industrijske proizvodnje, osobne potrošnje i građevinarstva, nastavak rasta izvoza (ali i uvoza) i povoljnih kretanja na tržištu rada (ali uz sve veći problem radne snage). U slučaju gospodarskog usporavanja danas ipak postoji značajan fiskalni prostor kojeg, prema Vujčiću, trebati koristiti u slučaju recesije. Inače, u HNB-u ove godine očekuju daljnje smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, kao i nadalje značajne aprecijacijske pritiske na kunu.