Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u utorak da je ulazak u eurozonu jedan od ciljeva koje treba ostvariti jer je to u hrvatskom interesu, odnosno dobro za gospodarstvo, financijski sustav i međunarodni položaj i da bi Hrvatska u konačnici bila uspješna članica Europske unije.

Plenković je to izjavio uoči svečanog uručenja certifikata polaznicima dvodnevne edukacije sveučilišta Columbia o ulasku Hrvatske u europodručje. Edukacija se jučer i danas održala u Državnoj školi za javnu upravu (DŠJU), a pohodilo ju je 28 državnih dužnosnika i službenika, članova radne skupine za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Plenković je ustvrdio da je pristupanje Hrvatske europodručju jedna od kapitalnih političkih, ekonomskih, financijskih tema za idućih pet godina. Podsjetio je na strategiju za uvođenje eura Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB), koja se provodi više od godinu i pol dana i putem koje se senzibilizira javnost za ovu, kako je kazao Plenković, dublju integraciju Hrvatske u europodručje, koje je uz Schengenski prostor, jedno od posebna dva kruga u kojem se Hrvatska kao članica još ne nalazi.

Kao argumente za, kako je rekao, "već sada faktičnu integriranost Hrvatske s europodručjem", Plenković je naveo da su članice europodručja najvažniji trgovinski partneri Hrvatske, zatim da je čak 77 posto štednje hrvatskih građana u eurima, kao i 54 posto kredita. Ističe i da je 70 posto ukupnih prihoda od turizma u eurima, 60 posto ukupnih noćenja dolazi od građana iz europodručja, kao i 66 posto potrošnje inozemnih turista. Naposljetku, i 75 posto inozemnog duga Hrvatske je također u eurima.

"To znači da smo mi de facto tu", kazao je Plenković, dodajući da se u okviru strategije prvo želi ostvariti korak ka Europskom tečajnom mehanizmu II, te kako na tome rade svi resori.

Plenković: Suradnja s najboljim sveučilištima na svijetu

Plenković je napomenuo da je ovo već druga edukacija ovog tipa za državne službenike u organizaciji DŠJU-a. Tako je prije realizirane suradnje sa sveučilištem Columbia u siječnju održan skup na temu reformi u zdravstvu, tada pak u suradnji s Harvardom, a oba seminara je putem svojih zaklada financirala obitelj Lukšić.

"Ovo je inicijativa Vlade gdje želimo u partnerstvu s najboljim sveučilištima na svijetu, jednom dijelu najviših državnih dužnosnika, pružiti vrstu posebne specijalizirane edukacije", poručio je Plenković, dodavši da će im to kao nositeljima ključnih reformskih procesa omogućiti da ih provode na što kvalitetniji i profesionalniji način, koristeći iskustva drugih država.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Edukaciju su vodili profesori sveučilišta Columbia Jan Svejnar, William Eimcke i Arvid Lukauskasse, a okupljene su sa iskustvima svojih zemalja upoznali iIvan Miklos, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Slovačke te i Nicos Christodoulakis, bivši ministar gospodarstva i financija Grčke.

Uloga članova Radne skupine, za koje je organizirana edukacija, jest potpora radu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, ali i organizacija rada nad svim aspektima rada koji se odnose na pitanje ulaska u europodručje u svojim matičnim ministarstvima.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da je nakon ulaska u EU proces ulaska u europodručje jedan od glavnih ciljeva kojima stremimo.

Profesor Svejnar je ustvrdio da se Hrvatska trenutno nalazi u posebnoj točki svog razvoja, a kako uz uvođenje eura i provođenje potrebnih reformi ima nevjerojatan potencijal, koji se ogleda i obrazovanom stanovništvu, kao i geografskom položaju.

Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, koja je organizirala edukaciju, poručio je da nema razvoja javne uprave bez edukacije i cjeloživotnog učenja, što je vrlo važno u eri digitalizacije, a s ciljem jačanja kompetencija ljudi.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, koji je i sam bio polaznik dvodnevne edukacije, kazao je da je to bila jedinstvena prilika da se čuju iskustva osoba koje su u svojim državama radile na provedbi pripremnih mjera za uvođenje eura, kao što je bivši slovački ministar financija, a koji su iskustvom i konkretnim primjerima ukazali na stvari koje čekaju Hrvatsku.