Iz niza mjera Nacionalne demografske strategije revitalizacije RH, prema prijedlozima skupine stručnjaka koju je oformilo Ministarstvo za demografiju, ističu se one koje zadiru u tržišne odnose, a državu praktički koštaju nula kuna. Tako bi se u korist ciljane skupine mlade populacije, kroz uvođenje ograničenja za poslodavce, interveniralo u tržište rada, a novim poreznim poticajima utjecalo i na tržište nekretnina. U prvom slučaju posrijedi je otvaranje gorućeg pitanja koje mlade već duže tangira jer čine najveću skupinu obuhvaćenu radom na određeno.

Rješenja se pokušavaju pronaći i kroz mogućnost uvođenja ograničenja poslodavcima, pa se po prvi put spominje i uvođenje 'kvote' od 5 posto za potpisane ugovore o radu na određeno vrijeme po poslodavcu. Međutim, u prvim se ocjenama može čuti da će pravnici trebati testirati ovaj prijedlog s ustavnopravnog aspekta. Druga moguća mjera intervencije tiče se povratka ukinutog oslobođenja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine za mlade, odnosno kupce ispod 45 godina. 

Što će polučiti?
Slično rješenje je postojalo do 2016., a sam porez je smanjen i iznosi 3%. Kod nastalih novih činjenica kakve su oporavak tržišta koje jako dobro radi te se ostvaruje i znatan rast prosječne cijene nekretnina (10%), izgleda da  unatoč poreznom smanjenju fiskus nije na gubitku. Utoliko je i novi prijedlog lako moguće tek manje opterećenje za proračun, a više je stvar što će polučiti.

Povratak oslobođenja poreza kupcima prve nekretnine poticajna je mjera za tržište nekretnina jer je svako smanjenje poreza dobrodošlo, no javna rasprava koja će uslijediti pokazat će koliko to može "držati vodu" u cilju sprječavanja iseljavanja mladih. Prema općim ocjenama s tržišta, najviše se iseljavaju oni koji nemaju posao, potplaćeni su ili rade na određeno vrijeme te stoga nisu kreditno sposobni za kupnju nekretnine.  Boro Vujović, vlasnik Operete, potvrđuje da djelovanje na ove faktore može više utjecati na sprječavanje iseljavanja, jer bi to imalo veći učinak nego samo porezno rasterećenje pri kupnji prve nekretnine. 

Brojni kontraprijedlozi
Tako se mogu čuti i razni kontraprijedlozi, među kojima i onaj da bi se u slučaju mladih koji rade na određeno, država trebala aktivnije postaviti, tj. u funkciji jamca prema bankama, kako bi se pronašla efikasna rješenja za premošćivanje eventualne krize.  Novijeg datuma su zanimljivi prijedlozi kako bismo trebali slijediti primjere Mađarske i Slovenija koje su snizile PDV na dio novogradnji.

U Sloveniji on iznosi 9,5% za stanove do 120 m2 i kuće do 250 m2, a sve preko toga smatra se luksuzom te se i plaća puni iznos PDV-a. Čini se da i 30% današnjih transakcija u RH čine novi stanovi, što znači da kroz 25% PDV-a upravo država, koja nema nikakav rizik, najviše zarađuje na novogradnjama. Stoga su iz pojedenih poslovnih udruženja građevinara već isticani prijedlozi da se poput Slovenije u dijelu novogradnji stvari na sličan način i kod nas urede.