Za 43 godine hrvatskog radnog staža oko 1800 muškaraca koji su ove godine otišli u mirovinu kao dugogodišnji osiguranici – znači, osobe koje su se zaposlile prije svoje dvadesete i bez prekida radili cijeli radni vijek – dobilo je 3671 kunu mirovine. Petstotinjak žena dugogodišnjih osiguranica za 42 godine rada dobilo je oko 400 kuna manje, odnosno 3271 kunu, piše Ljubica Gatarić za Večernji list.

To su ujedno i najbolje radničke mirovine jer nisu penalizirane iako su dugogodišnji osiguranici napustili radna mjesta u ranim 60 godinama te nisu morali raditi do 65 godina! Muškarcima koji su otišli u prijevremenu mirovinu, bilo da su to morali zbog zdravlja, gubitka posla ili vlastite želje za prosječnih 38 godina rada, određeno je 3167 kuna mirovine, a ženama koje su radile 37 godina – 2665 kuna! 

Ženama se već produljuje staž

Hrvatski mirovinski sustav poznaje tri podskupine korisnika radničkih starosnih mirovina: prijevremene starosne mirovine, dugogodišnje osiguranike te, treće, čiste korisnike starosnih mirovina. Čisti korisnici starosnih mirovina mogli su se zaposliti u svojim tridesetim godinama ili su tijekom života imali dulje prekide u radnom odnosu te nemaju uvjete staža za prijevremenu mirovinu nego odlaze u mirovinu prema kriteriju dobi – muškarcima je to 65 godina, a ženama trenutačno 62 godine i 4 mjeseca.

Njihov je radni vijek kraći, a u prva tri mjeseca dobili smo oko 3800 čistih starosnih umirovljenika koji su odradili 29 godina za što im je određena prosječna mirovina od 2100 kuna gotovo identična i za muškarce i za žene.

Resorni ministar Marko Pavić tvrdi da bi status quo povećao mirovinske izdatke države za približno dvije milijarde kuna godišnje, odnosno 45 milijardi u idućih 20 godina, a do te svote aktuari su došli uz pretpostavku da bi svi koji navrše 65 godina radili dvije godine dulje i u te dvije godine pridonosili uplatama poreza i doprinosa.

Prijelazno razdoblje

Produljenje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine odnosi se na sve mlađe od 57 godina, s tim što će ljudi koji su trenutačno u dobi od 53 pa do 57 godina upasti u petogodišnje prijelazno razdoblje pa će nekoga kačiti 4 mjeseca, a nekoga osam ili 16 mjeseci. Generacija rođena 1966. godine bila bi prva koja će raditi do punih 67 godina. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kad su u pitanju žene, njima je novi mirovinski zakon već sad donio povećanje radnog vijeka dodatnih mjesec dana u odnosu na staro rješenje jer se ženama radni vijek povećava za četiri mjeseca svake iduće godine dok se 2027. godine ne izjednače s muškarcima na 65 godina.