Predstavnici zemalja koje graniče s Arktikom sastali su se u ponedjeljak u Finskoj kako bi raspravili kako oblikovati politike prema tom području koje zbog klimatskih promjena postaje sve ekonomski zanimljivije.

Naime, topljenje leda na Sjevernom polu omogućuje eksploataciju velikih količina nafte i ruda koje to područje skriva, a nije zanemariva ni korist od Sjevernog pomorskog puta koji znatno skraćuje plovidbu trgovačkim brodovima između Azije i Europe. 

Izbacivanje Kine
Predstavnici članica Arktičkog vijeća koje uz skupinu skandinavskih država – Finsku, Dansku, Island i Norvešku – čine SAD, Kanada i Rusija sastali su se u finskom gradu Rovaniemiju kako bi razgovarali o globalnom zagrijavanju i jurisdikciji nad arktičkim rudnim bogatstvom. Osim nafte i plina, Arktik skriva i velike količine željezne rudače, cinka i rijetkih minerala što je već dovelo do vojne utrke između vodećih globalnih sila.

Naime, Rusija je obnovila nekoliko arktičkih vojnih baza koje je napustila nakon završetka Hladnog rata te modernizira svoju moćnu Sjevernu flotu. Amerika je obnovila Drugu flotu kojoj se zona odgovornosti proteže i na Sjeverni pol. Tu je i Kina koja u Arktičkom vijeću ima status promatrača, a koja je prošle godine najavila razvoj "Polarnog puta svile".

Međutim, Pentagon je početkom ovog mjeseca upozorio kako otvaranje polarnog pomorskog puta donosi i opasnost od kineskih podmornica na tom području. Američki državni tajnik Mike Pompeo u oštrom je priopćenju odbacio mogućnost da Kina sudjeluje u oblikovanje politike prema Arktiku. "Amerika je shvatila da ne može prepustiti Rusima i Kinezima da na Arktiku rade što im odgovara", komentirao je za Reuters Niklas Granholm, zamjenik direktora za istraživanja švedske Obrambene istraživačke agencije.  

Izbio sukob
Prema medijskim najavama, pitanje vojne prisutnosti pojedinih članica neće biti na dnevnom redu, iako rasprava o tome nije isključena. Sastanak je stoga iskorišten za raspravu o zabrinutosti klimatskom politikom američkom predsjednika Donalda Trumpa. Kako piše Washington Post, zbog toga su se članice sukobile i prije početka sastanka, pa je navodno američka administracija najavila kako neće potpisati završnu deklaraciju jer se ne slaže sa ocjenom klimatskih promjena.

To zaključenja broja nije bilo poznato je li SAD odbio dati svoj potpis. Kako je Reutersu izjavio finski dužnosnik Aleksi Harkonen, postoje različiti načini kojima različite države žele pristupiti problemu klimatskih promjena. "Ne radi se o tome mogu li klimatske promjene biti spomenute ili neće. One će biti tamo, u završnoj deklaraciji", izjavio je Harkonen prije početka sastanka. Prema stručnim studijama, Arktički ocean mogao bi biti bez leda za 25 godina jer temperatura zraka na tom području raste dvostruko brže od ostatka svijeta.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost