Kako nema interesa za zakup LNG terminal na Krku, a zbog gradnje novih plinovoda za opskrbu Europom, Loew je upozorio kako je taj projekt dugoročno neisplativ i nekonkurentan kopnenom plinu, zbog čega je LNG terminal proglasio novim Obrovcem. Izrazio je želju da se taj projekt nikada ne započne raditi, jer će biti isključivi teret poreznih obveznika.

Upozorio je kako su cijene nafte proteklih tjedana rasle, pa tako i cijene goriva. No, nekim budućim padom cijena nafte na referentnim burzama ne očekuje korekciju cijena goriva u tom smjeru. Naime, ugriz države u cijeni goriva je vrlo velik, zbog čega ostaje velo mali manevarski prostor kompanijama za smanjenje cijena.

Loew naglašava kako bi prvi korak trebao biti dolazak na europski prosjek od 40 do 50 posto udjela države u cijeni goriva.  Kako je udio države u cijeni toga artikla iznad 60 posto, a to se ne smanjuje, smatra kako možemo reći da su građani i realno gospodarstvo iznijeli gospodarsku krizu na svojim leđima.

Ne očekuje kako će se ta činjenica promijeniti u nekom sljedećem razdoblju, jer izgledna je nova gospodarska kriza, čiji bi okidač mogao biti sukob SAD-a i njihove saveznice Saudije s Iranom, u Crvenom moru, oko izvoza nafte. Bilo koji incident mogao bi podići cijenu nafte u nebo.

Osvrnuo se na očekivanja kineskih investicija u brodogradnju, rekavši kako je svaki capital dobrodošao, ali budući Hrvatska nije provela ključne strukturne reforme, sve će više ovisiti o kapitalu koji dolazi iz geopolitičkih, a ne realnih ekonomskih razloga, što može postati problem.

Inzistiranje na obnovljivim izvorima energije smatra udarom na potrošače zbog toga što je nemoguće, smatra Loew, proizvoditi obnovljivu energiju tržišno. Dokaz tome je račun za struju svakog korisnika ponaosob, zaključuje Loew.