Kako zadržati mlade u Hrvatskoj? Večernji list i Poslovni dnevnik organizirali su u riječkom Studentskom centru na Trsatu okrugli stol pod nazivom "Budućnost u Hrvatskoj". Večernjak slavi 60 godina, Poslovni svoju 15-godišnjicu, no oba lista okreću se budućnosti. Problem, među ostalim, je upravo – odlazak mladih. O tome se razgovaralo. "Večernjak slavi 60 godina svog neprestanog djelovanja na najvišoj medijskoj pozornici Hrvatske.

Svašta nam se dogodilo u ovih 60 godina, ali isto tako uz bitnu obljetnicu, odlučili smo se posvetiti budućnost, a budućnost su naši mladi. Nažalost, oni odlaze", kazao je Renato Ivanuš, član uprave Večernjeg lista.

"Ove godine smo odlučili obići šest najznačajnijih sveučilišta u Hrvatskoj, gdje ćemo našim studentima pokazati mogućnost perspektive ostanka u zemlji. Ako mladi i odluče otići, a znamo da mnogi žele otići van, moraju znaju da kad se vrate u Hrvatsku – da ih ovdje ipak čeka dobra budućnost", kazao je Ivanuš. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ispričao je zgodnu anegdotu. "Upravo je iz ovog grada 1904. godine moj pradjed otišao u Ameriku. Vratio se, kupio je komad zemlje i na toj zemlji izgradio – logično za to doba – gostionicu. I taj nam je novac, nama mlađim generacijama dao poticaj da učimo i radimo", kazao je Klarić.

Mijenjati svijest oko nas
Teme iz prošlog stoljeća, i dalje su aktualne.

"Od prvog broja Večernjeg lista do danas dominiraju izrazi – reforma, centralizacija, decentralizacija, mladi ljudi, mijenjanje. I danas kad ljudi odu u Irsku ili Njemačku, susreću s istim problemima. Mi smo nacija, narod, koji uvijek odlazi. Zadatak Večernjeg lista je mijenjanje! I mi se u listu mijenjamo kako bi mogli mijenjati stvarnost oko sebe. Naš je posao prepoznati ono što se oko nas događa i da pokušamo, koliko možemo, mijenjati svijet oko nas. To je istovremeno – lagan i težak posao.

Posao medija je jeste biti kritičan, ali ukazati na dobre stvari. A o odlasku iz Hrvatske itekako treba razgovarati", kazao je Klarić. Na okruglom stolu sudjelovali su riječki gradski oci, ali i – struka. Poslovnjaci, doktori… "Rijeka nije otok, sastavni smo dio zemlje, ono što se događa u Hrvatskoj, događa se i u Rijeci. Nešto, istina manje u Rijeci nego u ostatku Hrvatske. Razlog koji mene najviše brine je što mnogi, osim odlaska zbog ekonomskih razloga, odlaze zbog nezadovoljstava općim društvenim kretanjima.

Normalno je da mladi žele otići, upoznati svijet, nešto naučiti, neki će se u međuvremenu i vratiti. No, mene najviše brinu oni kojima je dosta ove klime. Dosta je ljudima priča o ustašama, partizanima, crkvi, hodovima za život… Svjetonazoru. Mislim da bi to u društvu mogli relativno brzo promijeniti, ovo ostalo, da stignemo na dvije trećine standarda država EU će ipak trajati duže. No, ovo možemo sami promijeniti – kazao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija nadovezala se na prvog čovjeka grada. "Nema ništa prirodnije od toga da mladi ljudi budu mobilni, da traže nova iskustva, da odu u razvijenije zemlje. Protivnica sam poruka u stilu 'Mi smo uložili u vaše obrazovanja, a vi odlazite'. Ne, radije bih da postignemo da oni razmišljaju otići van – samo zbog novih iskustava, a ne – zbog egzistencije", kazala je rektorica. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Najvažnije je znanje
Boris Popović, direktor i suvlasnik tvrtke Alarm automatika zgodno je sročio atmosferu u poslovnom svijetu zbog koje mladi odlaze preko granice. "U zemlji nam je jedan od najvećih problema poslovno okruženje. Jer, mnogi gledaju ovako – ako si dobar poduzetnik, znači da si lopov, a ako si neuspješan, onda si – luzer", kazao je Popović, koji je studentima s ovog sveučilišta pomagao u njihovim projektima.

"Trebaju nam anđeli, poslovni ljudi koji su na zalazu svojih karijera, a koji će mladima pomoći u njihovom putu prema uspjehu", dodao je. Pozitivno iskustvo s odlaskom u inozemstvo imao je mladi liječnik Josip Aničić, doktor medicine specijalizant kardiologije u KBC-u Rijeka. I radi – nekoliko stotina metara nedaleko sveučilišta. Bolnica je u neposrednoj blizini.

"Znanje je najvažnije. A bitno je i iskustvo, no i faktor sreće. Eto, ja sam imao te sreće da sam relativno brzo dobio specijalizaciju koju sam želio, u ustanovi u kojoj sam to želio". Mladi liječnici odlaze… A vi niste? "Bio sam na tri razmjene u toku studija i to je odlično iskustvo. U Hrvatskoj je medicina dobro razvijena i imamo centre koji rade vrhunsku medicinu i to po svjetskim standardima. Na nekima smo, kao medicinirani, nadmašili razvijeni Zapad pa i SAD, koji uzimamo kao referencu. U Hrvatskoj ima mjesta za – uspjeh. Itekako", zaključio je Aničić. 

Prvi puta na Mjesecu i Zagreb-Karlovac za 20 min.

Mjesec osvojen – davni san čovjeka ostvaren, naslovnica Večernjaka iz 1969. godine. Pa par koraka dalje prva stranica lista s naslovom "Hrvatski san" i – Šime Vrsaljko koji leži na hrvatskoj zastavi prošlog ljeta u Rusiji… S druge strane "Ubijen Kennedy", naslovnica iz 1963. godine… Putujuća izložba Večernjeg lista "Zajedno smo 60 godina" otvorena je, nakon Osijeka i Koprivnice u – Rijeci. Slijedit će one u Zadru, Splitu i – Zagrebu. "Eh, ovo su bile lijepe uspomene", kazao je Vojsko Obersnel razgledavajući izložbu. Stao je kraj naslovnice iz 1973. godine na kojoj dominiraju dva Renaulta i Mercedes koja jure tek otvorenom autocestom. Nešto što nam je danas 'pod normalno', tada je bila vijest za naslovnicu. Ponos. Naslov stoji "Zagreb – Karlovac 20 minuta". Vojko Obersnel pokazuje na nju. "Možda sam i među prvima prošao autocestom u to doba. Bio sam student, putovao često na relaciji Rijeka – Zagreb i točno se sjećam kada je otvorena. I nije samo ona, ima ovdje itekako velikih priča kroz koje smo prošli u povijesti. Eto, od Kennedyja do slijetanja na Mjesec", kaže gradonačelnik Rijeke. Sjećate li se Kennedyjeva ubojstva? "Naravno! Bio sam mlad. Imao sam tada šest godina. A tu vijest koja je stigla iz Dallasa čuo sam na radiju. Svi smo toga dana bili uzdrmani", priča Obersnel. Na Večernjakovu je izložbu došao, namjerno ili ne, u – crvenoj kravati i s crvenim tregerima. U bojama lista. Crvenom. Izložba je postavljena u Kampusu Studentskog centra Rijeka. Modernom, novom, europskom kampusu. Ivan Jokić (22), student elektrotehnike stao je ispred naslovnice iz 1996. godine. Na njoj fotografija ponosne Janice Kostelić i naslov "Mogu još jedino do pet zlatnih medalja". Te nedjelje u Salt Lake Cityju postala je olimpijska rekorderka s četiri odličja. "Student sam, mlad… Ali, tih sam dana imao šest godina, i sjećam se Janičinih utrka. Iako nam je tu Platak relativno blizu, nikad nisam krenuo njezinim stopama", ispričao je Jokić.