Novo rješenje za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i ukidanje izvansudskog mehanizma temeljenog na notarijatu u Nacrtu Ovršnog zakona (OZ) problematiziraju razni dionici, a osobito u kontekstu konceptualne suprotstavljenosti nastojanjima Europske komisije, što otvara pitanje mogućih brzih izmjena OZ-a nakon izbora, tj. status quo bi donio još sporije procese prisilne naplate.

Još od lani EK priprema nova pravila kako bi brz izvansudski mehanizam naplate kolaterala osigurali Prijedlogom Direktive o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala. Cilj je spriječiti novo prekomjerno nagomilavanje loših kredita u bilancama banaka – uz pomoć bankama da bolje upravljaju lošim kreditima te poticaj razvoju sekundarnog tržišta za loše kredite, a radi poticanja razvoja i kreditiranja SMP-ova. Postupak neće biti obvezan za potrošačke kredite.

Kako se usvajanje planira prije početka primjene našeg novog OZ-a, u Hrvatskoj udruzi banaka su uvjerenja da će RH uskladiti propise nakon donošenja Direktive čime će stvoriti "zakonodavni okvir koji će osigurati pozitivnu investicijsku klimu i pravnu sigurnost za vjerovnike".

Napominju da podržavaju inicijativu EK koja za cilj ima stvoriti izvansudski mehanizam kako bi proces naplate kolaterala bio učinkovit, što znači, bude li usvojen sadašnji prijedlog, da će članice morati imati najmanje jedan mehanizam izvansudske naplate jamstva kredita i da će biti moguće uvrstiti ovršnu ispravu u ugovor o kreditu pri njegovom sklapanju. 

Prema HUB-u, Direktiva ima i svrhu stvaranja pozitivne klime za vjerovnike, a banke dobivaju osiguranje od visoke razine nenaplativih kredita te kroz efikasan izvansudski mehanizam mogu naplatiti dana sredstva osiguranja. Shodno tome, poručuju i da "prava rješenja za velike dugove treba tražiti i u bržem rješavanju sudskih predmeta, boljem funkcioniranju pravosuđa i sprječavanju zloupotreba kod velikih dužnika"!

Direktiva EU i prijedlog novog OZ-a nedovoljno su usklađeni, smatraju u Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja, jer Direktiva potiče brzu izvansudsku naplata osiguranih potraživanja i rasterećenje sudova, što je trenutačno praksa u RH, a usvoji li se novi prijedlog OZ-a, produljit će se trajanje postupka, a dužnicima povećati troškovi.