Osnovni preduvjet kvalitete hrane je njezina zdravstvena ispravnost, o čemu, uz proizvođače, često promišljaju i potrošači, svjesni rizika u prehrambenom lancu. Potrebu razmjene iskustava i podizanja svijesti o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti hrane te pridavanju pažnje kontroli i uvozne robe, prepoznao je Poslovni dnevnik kroz konferenciju Sigurnost hrane – izvornost i zaštita potrošača. Važno je progovoriti kakva je kontrola uvozne robe i kvaliteta hrane koju jedemo, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

“Odlukom Europskom parlamenta da se na područje Europske unije moraju plasirati hrana i proizvodi iste kvalitete, željeli smo također govoriti o domaćoj proizvodnji i važnosti onoga što proizvodimo ovdje naspram onoga što uvozimo. Uloga medija je i društveno odgovorna, stoga smo se, osim sigurnosti hrane, odlučili dotaknuti i socijalne dimenzije, točnije teme doniranja hrane i potrebe za donacijom i socijalnim trgovinama”, rekao je Nišević.

Znanstveno dokazano

Prisutnima se putem videoveze zatim obratila Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, koja je predstavila konkretne poteze u Europskoj komisiji. Govorila je i o originalnosti proizvoda te koliko se prehrambeni proizvodi razlikuju u zemljama Europske unije. Građani su se Borzan požalili da proizvodi koje kupuju u Hrvatskoj nisu jednake kvalitete kao oni u zapadnim zemljama, uključujući prehrambene i higijenske proizvode, tehničku robu pa čak i automobile.

“Predstavnici Europske komisije rekli su mi da taj problem zapravo ne postoji jer su proizvodi sigurni za konzumaciju. Shvatila sam da moram znanstveno dokazati što se događa na tržištu, radi li se o tek subjektivnom osjećaju građana ili stvarnoj razlici kvalitete. S Hrvatskom agencijom za hranu pokrenuli smo istraživanje, a u našoj anketi se više od 80 posto hrvatskih građana izjasnilo da se osjeća kao građani drugog reda kada je riječ o plasmanu proizvoda i načinu na koji ih tretiraju multinacionalne kompanije. Građani su se u istraživanju opredijelili za najpopularnije proizvode u svakoj kategoriji. Rezultati su bili zanimljivi – više od polovice proizvoda na našem tržištu bili su lošije kvalitete nego na njemačkom, ali i skuplje. Platežna moć potrošača u Hrvatskoj i Njemačkoj uvelike se razlikuje. Svega 15 posto proizvoda bilo je identično po kvaliteti na hrvatskom i njemačkom tržištu. Neki su imali veće, neki manje razlike, no riječ je o razlikama koje na neki način vrijeđaju. Što se tiče velikih razlika, primjerice Wudy hrenovke koje su za njemačko tržište imale više od 60 posto purećeg mesa i masti, za razliku od proizvoda za hrvatsko tržište u kojima je bilo više aditiva. Dakle, dugoročnom konzumacijom loše prolazimo po pitanju zdravlja, ne samo kvalitete. Nadalje, zanimljiv primjer je HiPP dječja kašica koja je za hrvatsko tržište imala manje povrća i kiselina važnih za razvoj djeteta. Nutella za njemačko tržište imala je 100 posto punomasnog mlijeka, a Activia je kod nas stigla s manje jagoda, a više šećera, kao i Milka. Sladilo je jeftinije pa su samim tim zarađivali na našim potrošačima. Jedini proizvodi koji su se izdvojili bili su Haribo bomboni jer su za njemačko tržište imali puno više šećera. Po objavi rezultata neki proizvođači su odmah reagirali, npr. HiPP se obvezao da će plasirati proizvode iste kvalitete i na naše tržište”, objasnila je Borzan. Dakle, odlučili su ići prema tome da izmijene zakon, a u Europskom parlamentu pokrenuli su proceduru za izvješće o kvaliteti proizvoda. Definirali su o čemu se radi i kakva zakonska rješenja žele.

Prijete velike kazne

“Predsjednik Europske komisije osvrnuo se na ovaj problem i istaknuo da EU ne smije imati građane prvog i drugog reda. Za mene je to bila mala pobjeda jer su govorili da problem ne postoji, a sada već govore o tome da je situacija zrela za promjenu zakona. U Parlamentu smo promijenili i zaštitu o nepoštenoj praksi kojom se zabranjuje prodaja proizvoda koja zavarava potrošače da kupuju jedan proizvod, a zapravo je riječ o nečem lošijem, za što su predvidjeli stroge kazne.

Ako bude nedostataka, bit će prilike da ispravimo cijelu stvar. Ako potrošači i dalje ne budu zadovoljni, popravit ćemo ih u hodu. Sigurna sam da će zakon dobro funkcionirati. Ako netko bude u krajnjoj liniji radio određene greške, platit će velike kazne. Želimo biti ravnopravni građani EU na tržištu koje pazi na kvalitetu proizvoda i protok robe”, rekla je Borzan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost