Vlada je odlučila zaustaviti ulazak Revoluta, N26 i drugih sličnih europskih fintech kompanija na hrvatsko tržište. I to ne radi kroz Ministarstvo financija, koje je nadležno za banke, već zaobilazno, preko Ministarstva pravosuđa, koje je pripremilo novi Ovršni zakon koji je prošao javno savjetovanje.

Dok je Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića u prijedlogu novog Ovršnog zakona predvidjelo niz pozitivnih pomaka, primjerice da se božićnica, uskrsnica, regres i naknade za terenski rad izuzmu od ovrhe, predvidjelo je i još jednu novinu: da se postojeće banke u Hrvatskoj izuzmu od tržišnog natjecanja s europskom fintech i inom konkurencijom.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući jedna od temeljnih funkcija njihovog rada.

Naime, po prijedlogu novog Ovršnog zakona, koji se očekuje da prođe saborsku proceduru do ljeta, i time postane važeći, u članku 2. stavak 22. napisana je nova definicija banke koja glasi:

“Banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”. U postojećem Ovršnom zakonu nigdje se ne spominje da banka mora imati sjedište u RH. U članku 2. stavku 12. aktualnog zakona stoji tek da: “izraz ‘banka’ označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa”.

Drugim riječima, važeći zakon samo se naslanja na postojeće propise o poslovanju tog tipa financijaša, koji su inače u domeni Ministarstva financija i pod kontrolom Hrvatske narodne banke. Tako, primjerice, u Zakonu o kreditnim institucijama, o čijem se provođenju brine HNB, ne postoji uvjet da se banka mora fizički registrirati u Hrvatskoj. Umjesto toga, temeljni je uvjet da tvrtka koja želi poslovati kao banka mora dobiti odobrenje za rad od 
HNB-a.

Dodatan je problem i što je nova Bošnjakovićeva definicija banke suprotna EU regulativi i politici jedinstvenog digitalnog tržišta koju provodi Europska komisija. Unija je uvela EU bankarsku putovnicu upravo da bi spriječila ovakva ograničenja država članica. EU bankarska putovnica omogućuje banci da se registrira u jednoj državi članici, pri njenoj središnjoj banci ishodi tu putovnicu i zatim s njom slobodno može poslovati u svim drugim članicama Unije. Jedino što još mora je pri ulasku na svako nacionalno tržište o tome obavijestiti, tj. ‘notificirati’ tamošnju središnju banku. N26 je, primjerice, već notificirao HNB. Ministarstvo pravosuđa nije stalo samo na promjeni definicije banke već u novom Ovršnom zakonu želi i sudovima dati pravo da mogu natjerati poslodavce da plaću radnicima isplaćuju isključivo na račune banaka koje su registrirane u Hrvatskoj.

Predloženim člankom 195. “Izjašnjenje ovršenikova dužnika” u stavku 5. stoji da “Ovršenikovom poslodavcu, odnosno HZMO sud će na prijedlog ovrhovoditelja zabraniti ispunjenje novčanih obveza ovršeniku u gotovom novcu i naložiti mu da do drukčije obavijesti suda sve novčane obveze prema ovršeniku mora ispunjavati uplatom novčanih sredstva na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pokušali smo doznati u Ministarstvu pravosuđa i Vladi zašto su uopće dali takve prijedloge, posebno kad se zna da Ministarstvo financija i Porezna uprava od 1. rujna 2017. imaju uvid u bankovne račune hrvatskih građana u svim bankama u EU. Rezultat je to usklađivanja s EU direktivom 2014/107, a po kojoj se podaci o financijskim računima hrvatskih građana automatski razmjenjuju s Poreznom upravom u Hrvatskoj. Službeni odgovor zasad nismo dobili, a čekamo i komentar Revoluta.

U branši nam kažu da novi bankovni igrači postojeće banke izazivaju primarno cijenom. EU je sve banke obvezala da građanima moraju ponuditi besplatan osnovni bankovni račun, a ovi to koriste kao adut. Tim više, jer hrvatski Zakon o porezu na dohodak traži da se plaća isplati na račun u banci. Trenutačno si banku radnici mogu sami izabrati. Odvjetnik Vlaho Hrdalo kaže da su zato predložene izmjene Ovršnog zakona u izravnoj suprotnosti s pravilom Unijine jedinstvene putovnice za banke. "Uistinu je iznenađujuće da se tako otvoreno krše osnovna pravila EU. Volio bih vjerovati da zakonodavac nije svjestan da ih krši, ali činjenica da je zabrana isplate plaće na ne-hrvatsku banku "formirana" kroz dva odvojena zakona ukazuje na suprotno. Naime, predložene izmjene zakona tek donose definiciju banke kao financijske institucije s isključivim sjedištem u RH, ali ne navode eksplicitno da je zabranjeno isplatiti plaću na račun ne-hrvatske banke. Ta odredba međutim u svezi s čl. 86. postojećeg Zakona o porezu na dohodak stvara obvezu isplate plaće na hrvatske banke jer se tamo pak propisuje obveza isplate plaće na 'račun kod banke", zaključuje Hrdalo.