Najveće svjetsko područje slobodne trgovine nakon Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dobilo je konkretne oblike, no u njemu će dominirati tri države, ocjenjuju analitičari. Početkom mjeseca Gambija je kao 22. država ratificirala Afrički sporazum o kontinentalnom području slobodne trgovine (AfCFTA) čime je ispunjen minimalni uvjet da sporazum stupi na snagu.

Podsjetimo, sporazum o afričkoj zoni slobodne trgovine potpisan je prošle godine u ruandskoj prijestolnici Kigaliju, a pridružilo mu se 49 od 55 članica Afričke unije. Sporazumom je predviđeno da se odmah ukine čak 90 posto carina i barijera u međusobnoj trgovini među članicama. O kakvom se potencijalu tog tržišta radi dovoljno govori podatak da broji 1,2 milijarde ljudi, s ukupnom vrijednošću gospodarstva od 2,5 bilijuna dolara. Do 2030. godine, pridruživanjem ostalih članica Afričke unije, zajedničko tržište “crnog kontinenta” brojit će 1,7 milijardi ljudi, a vrijednost BDP-a skočit će na 6,7 bilijuna dolara.

Studija Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Afriku (UNECA) pokazuju kako stvaranjem panafričkog slobodnog tržišta trgovina unutar članica AfCFTA može rasti za 52 posto godišnje do 2022. godine. Od slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi unutar Afrike najviše bi trebala profitirati mala i srednja poduzeća koja, prema podacima Svjetske banke, zapošljavaju 80 posto afričke radne snage i sudjeluju s 50 posto u BDP-u.

Politički lideri i ekonomski analitičari nadaju se kako će jačanje međusobne trgovine pokrenuti strukturne promjene u afričkim gospodarstvima. Umjesto niskoproduktivnih i radno intenzivnih djelatnosti, sporazum bi trebao potaknuti tranziciju prema produktivnijim djelatnostima koje zahtijevaju veću razinu vještina. To bi trebalo dovesti do bolje plaćenih radnih mjesta te doprinijeti smanjenju siromaštva. Od AfCFTA posebno mnogo očekuje proizvodni sektor s obzirom da sudjeluje u ukupnom afričkom BDP-u sa svega 10 posto, daleko manje od ostalih rastućih dijelova svijeta.

Međutim, skeptičniji analitičari ocjenjuju kako su razlike u ekonomskoj snazi među članicama prevelike da bi sporazum o slobodnoj trgovini znatnije podignuo opću razinu gospodarskog razvoja. Naime, više od polovice vrijednosti afričkog BDP-a otpada na tri najveća gospodarstva – Južnoafričku Republiku, Nigeriju i Egipat. S druge strane, šest otočnih država zajedno doprinose s manje od jedan posto. Privatni sektor također upozorava da je veliki izazov kako će afričke vlade implementirati ovaj sporazum.