Martinjaš, koji je i sam ugostitelj iz Međimurja, i dugo godina se bavi tim poslom, u razgovoru za Hinu objašnjava i zašto se ugostitelji u zadnje vrijeme slabo čuju jer, kako kaže, "kao da su im sve lađe potonule nakon svih neuspješnih apela ovoj vladi i studija o negativnim utjecajima politike na turizam i ugostiteljstvo".

"Ništa se nije ostvarilo što smo tražili, a sustavno se radi na zatomljavanju ugostiteljske struke. Sve naše aktivnosti i zahtjevi po svim županijama, i na moru i na kontinentu, stavljene su po strani i niti je koga briga za to niti je koga zainteresiralo, niti se išta riješilo, jer sve je pod kapom politike, a ona apsolutno nema sluha za naše probleme", kaže Martinjaš.

Kako Državni zavod za statistiku (DZS9 više nema istraživanje o ugostiteljskom prometu, nema se ni gdje vidjeti promet u toj djelatnosti na nacionalnoj razini, a i da ima Martinjaš kaže da bi vjerojatno bila poražavajuća jer su takvi i rezultati u ugostiteljstvu, pogotovo na kontinentu, gdje je i ukupno turizam u puno težoj situaciji nego na obali Jadrana.

"U kontinentalnom dijelu zemlje ima jako puno kolega koji doslovce ne samo da životare nego i pokušavaju svašta da rade, pa propadnu, pa idu opet i tako dok ne odustanu. Jako je malo i sve je manje pravih ugostiteljskih objekata koji uspijevaju rentabilno poslovati zbog previsokog PDV-a od 25 posto i još 3 posto poreza na potrošnu, a takvu poreznu presiju nema nitko u svijetu", kaže Martinjaš. 

Rast troškova

Dodaje da "ugostitelje ne bi čudilo i da vladajući još nešto izmisle, jer i sada nam se iz mjeseca u mjesec pojavljuju novi troškovi, primjerice sada banke naplaćuju svaku transakciju i svaki polog koji moraš ostaviti, što je isto nekoliko tisuća kuna".

Smatra i da se ugostiteljska struka "crpi do iznemoglosti", čemu ide u prilog i poskupljenje struje, plina, vode i drugih režija, kao i traženja povećanja plaća zaposlenima, koje bi i sam povećao i više nego do sada kada bi bili više rasterećeni od brojnih lokalnih i državnih davanja.

"Plaće radnika u ugostiteljstvu u Hrvatskoj su se unazad deset godina gotovo udvostručile, a sada i da plaćamo više teško bi našli radnike jer i više plaće još nisu konkurentne onima u zemljama EU-a. Sjećam se onih godina kada se smanjio PDV, većina ugostitelja je živnula i puno ulagala i u objekte, i u ponudu, i u više plaće radnika, ali u sadašnjoj situaciji ne mogu puno od toga", otkriva Martinjaš.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posebno ističe da ni smanjenje PDV-a na svježe voće i povrće te meso i ribu nije donijelo nikakvo olakšanje ugostiteljima, nego da je čak i to za njih novi 'udar', jer, kako kaže, "ako ćete pratiti kretanje cijena koje su bile prošle godine i koje će biti na kraju ove godine vidjet ćete da nijedna nabavna cijena bilo koje namirnice za koju je snižen PDV neće ići dolje. A mi opet na kontinentu, pa ni svi na Jadranu, ne možemo dizati cijene, jer nemamo svi jake sezone niti potrošače koji bi to dozvolili odnosno prihvatili".

Napominjući da će se ugostiteljima bitno smanjiti pred porez, ali kako PDV i dalje ostaje jako visok, a i ulazne cijene ne da padaju nego i rastu i još će rasti, teško je očekivati bilo kakav napredak i neku profitabilnost. 

"Sve te velike cifre oko turizma i prihoda te dolaska brojnih turista iz svijeta koje stalno slušamo najviše se odnose na Jadran, odnosno tek oko 10 posto ugostitelja ima velike koristi od turizma, a ostalih 90 posto objekata nema nikakve, nego i dalje preživljavaju. Uz to se nastavlja i trend zatvaranja objekata, pa i kvalitetnih, jer ne mogu 'pomiriti' kvalitetno poslovanje sa svim nametima. Zato pitam i ministra financija Marića i ministra turizma Cappellija koji su njihovi motivi što se tako djeluje prema ugostiteljskoj struci jer nitko od nas ugostitelja to ne može shvatiti", zaključuje Martinjaš.