Kada se prije dvadesetak godina Zagrepčanin Damir Lesničar počeo baviti servisiranjem uređaja za kartično plaćanje (EFTPOS) u roditeljskoj garaži u Dubravi, nije ni u najoptimističnijim vizijama mogao zamisliti da će njegova tvrtka Etranet danas zapošljavati 50-ak ljudi koji u Hrvatskoj i inozemstvu ostvaruju oko 30 milijuna kuna prihoda godišnje s partnerima poput svih hrvatskih banaka, Deutsche Telekoma i Ubera.

“Kako bih u tim prvim danima mogao obavljati terenski posao, morao sam nabaviti auto. Kako nisam imao novca, snašao sam se tako da sam iz dijelova s kojima sam radio složio jedno PC računalo, mislim da je to bio PC 486 ili Pentium, te sam ga zamijenio za stari Renault 4, koji me je vjerno služio u početku. Kasnije sam od zarade kupio noviji i sigurniji auto, gotovo svakodnevno sam bio na putu. Pokrivao sam područje kontinentalne Hrvatske, Istre i Kvarnera”, prisjeća se Lesničar. Dodaje da kako se s vremenom povećao broj banaka, odnosno uređaja pa tako teritorij koji je pokrivao, te je zaposlio je prve djelatnike. Uskoro se posao proširio i na druge klijente, osim banaka te danas ima 20-ak terenskih djelatnika koji na lokacijama klijenata održavaju oko 25.000 POS/POI uređaja i to na području cijele Hrvatske, uključujući otoke.

“Imamo specijalizirani centralni servis te urede u nekoliko hrvatskih gradova. Kako se posao razvijao, širio sam poslovanje u nekoliko različitih smjerova te otvorio nove tvrtke u Hrvatskoj, Sloveniji i Češkoj. Jedan od većih klijenata danas nam je Hrvatski Telekom, odnosno Deutsche Telekom. Za njih radimo Mini fiskalnu blagajnu na Ingenico EFTPOS uređajima, te ticketing rješenja za autobusne prijevoznike. U Hrvatskoj imam uspješan startup BILLY. Osnovan je 2017., a bavi aw blagajničkim rješenjima i nedavno je postao službeni Uberov dobavljač softverskih usluga za Invoicing, te usluge trenutno pružamo u Rumunjskoj i Češkoj“, ističe Lesničar.

Osnovna ideja mu je bila, kako kaže, pružanje lokalnih usluga, prvenstveno bankama i platnim kućama. Tada je to područje bilo u strelovitom uzrastu. Ubrzo je počeo ostvarivati kontakte sa stranim partnerima –Ingenicom (lider na području EFTPOS uređaja) i Gemaltom (tadašnji Schlumberger – lider na području proizvodnje chip kartica). Nakon toga počeli su raditi na vlastitim rješenjima i konzultantskim uslugama na polju prihvata i izdavanja platnih (chip) kartica, što je u vrijeme njegovog početka u biznisu bila “top” tehnologija.

Danas osim na lokalnim uslugama, naglasak stavljaju na razvoj vlastitih rješenja, ali su i dalje prvenstveno orijentirani na platnu industriju iako sve više razvijaju i plasiraju tzv. vertical market rješenja na POS odnosno POI uređajima, bazirana na Cloud tehnologijama.

Prošlih godina su, kaže, ostvarivali većinu prihoda u Hrvatskoj, a oko 30% im je dolazilo izvana.

“No, već ove godine očekujemo značajan rast te više od 50% prihoda sa stranih tržišta, posebice zemalja Beneluxa, jer će nam se početi vraćati dugotrajna ulaganja u nova rješenja koja smo ondje već počeli plasirati. Radi se o vrlo zahtjevnim tržištima pa smo posebno ponosni na taj uspjeh”, pojašnjava. Tvrdi da od početka poslovanja konstantno i stabilno rastu. Šire se,veli, po zemljama regije te imamo tvrtke kćeri u Hrvatskoj, Sloveniji i Češkoj.

Teško dostižan rekord

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Rast je bio malo usporen kad je nastala kriza 2008. godine, no sada je ubrzan. U 2017. smo po prometu rasli oko 170%, lani nam je doduše nešto pao u odnosu na godinu prije kada smo imali taj veliki rast kojeg je bilo teško dostići, ali nam je dobit rasla te smo znatno povećali prihode od usluga i softverskih licenci. U 2019. godini, s obzirom na dogovorene poslove, planiramo ponovo rasti više od 60% i dostići promet veći od 30 milijuna kuna”, govori nam Lesničar.

Iako dosad nisu koristili Europske fondove za svoj razvoj, u narednom razdoblju se ipak planiraju okrenuti i tom izvoru. “O iskoristivosti EU fondova generalno, pa onda i od strane samih poduzetnika, postoje različita mišljenja i iskustva. 
Da smo općenito mogli bolje, svakako jesmo. Dosad nismo nikada i od nikoga tražili nikakvu pomoć, a samim tim niti je dobili. No krajem prošle godine odlučili smo ipak pokušati iskoristiti priliku i prijaviti se na EU natječaj kao pomoć u daljnjem rastu. Čekamo rezultate i 
svakako se nadamo da ćemo potporu na kraju i dobiti”, kaže Lesničar. Priznaje da su europski fondovi odlična, ali i da za nju treba puno vremena.

Angažirali eksperte

“A njega je malo pa smo za pomoć oko toga angažirali vanjske suradnike. Država bi u svakom slučaju trebala olakšati procedure natječajne dokumentacije i podnošenja prijava, te poboljšati kriterije odlučivanja. Vjerujem da bi ta priča onda i puno bolje funkcionirala”, zaključuje osnivač i direktor Etraneta. v