Sada je jasno da nije Vlada imala problema samo sa sastavljanjem Strategije pametne specijalizacije, koja je bila predmet velikih lobističkih ratova zbog određivanja koje će industrije biti strateške i time imati pristup obilnim EU fondovima, već ima problema i u njenoj provedbi. Nova vruća tema na relaciji Zagreb-Brisel su digitalni inovacijski hubovi (DIH). 

U srijedu je u Zagrebu na konferenciji Pametna proizvodnja: RIS3 instrumenti i Digitalni inovacijski hubovi Agnieszka Krasicka iz Europske komisije, a koja ovdje prati sve vezano za inovacije i R&D, izjavila da Komisija već ima set preporuka što poboljšati u Hrvatskoj.

Između ostalog, EK želi da se novi natječaji sa sredstvima iz EU fondova rade ciljano za industrije koje su deklarirane kao strateške, da se to radi mjerljivo i da se naredne odluke donose na temelju tih mjerila.
"Hrvatska jako zaostaje u digitalnim vještinama i već je sada jasno da će to biti predmet bilateralnih razgovora. Usto, mali i srednji biznisi u Hrvatskoj trebaju biti više inovativni", kaže Krasicka.

Digitalne vještine, rašireno korištenje interneta, kibernetička sigurnost, umjetna inteligencija i primjena superračunala u središtu su nove Digitalne Agende EU 2021-2027. I dok su velike kompanije već ušle u digitalnu transformaciju i digitaliziraju se u tih pet područja, male i srednje tvrtke diljem Unije, koje čine više od 90 posto gospodarstva Unije i 98 posto hrvatskog gospodarstva, jako zaostaju. Prema podacima EK, samo jedna od pet malih i srednjih tvrtki se digitalizirala. Zato su EK toliko važni digitalni inovacijski hubovi (DIH). Oni bi trebali riješiti problem digitalne transformacije većine gospodarstva, odnosno postati one-stop-shop na kojem bi srednji i manji biznisi dobili sve što im je potrebno da mogu uskočiti na vlak konkurentnosti pri čemu bi nudili usluge iz svih ili djela područja iz nove Digitalne Agende. No, DIH-ovi se kod nas tek stvaraju, državna administracija gura se da ih rade institucije iza kojih stoje državne, regionalne i lokalne vlasti, jer ih vidi kao novi način upravljanja investicijskim tokovima u gospodarstvu, dok DIH-ovi koji su potekli iz privatnih inicijativa nemaju institucionalnu podršku.

Situacija u Hrvatskoj po tom pitanju toliko je zabrinula EK da je navodno o tome pisali premijeru i ministru gospodarstva. Predstavnik Ministarstva gospodarstva na konferenciji to je zanijekao i naveo da se DIH-ovi u Hrvatskoj pojavljuju, da je to proces i zato nije moguće odmah mjeriti i njihovu efikasnost, a predstavnica EK se ogradila od komentara.

Inače, prije dvije godine za status DIH-a iz Hrvatske se EK javilo čak 17 različitih organizacija. Odabrana su tri: HGK-ov Digicro, bjelovarski Hub.in i riječki Digiparc. Danas pak EK na svojim stranicama navodi da niti jedan od ta tri DIH-a u Hrvatskoj još nije operativan. Kao operativni DIH-ovi navedeni su privatni Algebra Lab te dva FER-ova DIH-a: Crobohub i CybersecRDI. Onaj bjelovarski našao se na popisu pet DIH-ova koji su u pripremi. Uz njega su još DIH-om planiraju postati CroTechHub, DI Hub for 3D printing iz Pule, DIH North iz Koprivnice i zagrebački HUB385.