Posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rimu koji će biti okrunjen talijanskim pristupanjem kontroverznom projektu kolovijalno nazvanom Novi put svile predstavlja do sada najdublji prodor kineskih ekonomskih interesa u Europu, ocjenjuju analitičari. Štoviše, Europska unija ovime pokazuje kako nema usuglašeni odgovor na projekt Pekinga koji sadrži i strateški aspekt.

Smjernice za suradnju
Dnevni list Corriere della Sera objavio je u srijedu pismo Xi Jinpinga uoči njegova današnjeg posjeta Italiji u kojem stoji kako je Kina spremna "ojačati globalno strateško partnerstvo s Italijom". "U sklopu mog posjeta želim zajedno s talijanskim liderima postaviti smjernice za bilateralne odnose i odvesti ih u novu eru", napisao je Xi. Naveo je i kako Kina i Italija mogu zajedno razviti suradnju u projektima poput razvoja luka, pomorskog prijevozatelekomunikacija i farmaceutike te nastupiti zajedno na trećim tržištima.

Xijevo viđenje buduće kinesko-talijanske suradnje uvertira je za sklapanje 30-ak ugovora u području gospodarstva. Najavljeno je, među ostalim, da vodeće banke UniCredit, Intesa San Paolo i UBI sklope ugovore o suradnji, zatim će kompanija Danieli potpisati ugovor o izgradnji čeličane u Kini dok bi internetski trgovac Suning mogao najaviti dodatne kupnje talijanske robe. Međutim, kruna Xijeva posjeta bit će pristupanje Italije BRI inicijativi, za zapadne političke centre krajnje kontroverznom projektu.

Naime, očekuje se da će talijanska vlada u sklopu Xijeva posjeta potpisati neobvezujući memorandum o razumijevanju u vezi Novog puta svile. Time će Italija postati 124. članica te inicijative, ali i prva država Europske unije i skupine sedam najrazvijenijih država (G7) koja će se pridružiti tom projektu. Podsjetimo, radi se o projektu vrijednom čak bilijun dolara, a kojim Kina izgradnjom cestovne, pomorske i željezničke infrastrukture želi ojačati veze Azije, Europe i Afrike.

Kina ga je predstavila 2013. i stavila u središte svoje vanjske politike. Zapadni kritičari tog projekta smatraju kako od izgradnje infrastrukture najviše profitiraju kineske kompanije, a državama primateljicama prijeti pad u dužničku zamku. Za Luku Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti talijansko pristupanje Novom putu svile najdublji je ekonomski prodor Kine u Europsku uniju. "Nesporno je to pokušaj da se Kina nametne kao hegemon, šireći se s jedne strane na Istoku, odnosno Aziji, a s druge strane prodirući duboko u Europu", kaže Brkić.

Komentirajući talijansko "iskakanje" iz europskog bloka u "kineski zagrljaj", Brkić smatra kako bi Europska unija morala harmonizirati svoj stav prema projektu Novi put svile koji ima i strateške značajke. "No, to je vječno prokletstvo Europske unije koja je zarobljena između suvereniteta i integracije", kaže Brkić. Prema svemu sudeći, Italija bi mogla postati nova glavna ulazna točka u Europi za kinesku robu. O tome svjedoči i najava Zena D'Agostina, direktora tršćanske luke koji je najavio da će luka Trst sklopiti vlastiti ugovor s kineskom građevinskom kompanijom CCCC, inače glavnim graditeljem infrastrukture u sklopu BRI inicijative.  

Europski Singapur
"Trst će postati europski Singapur ili Hong Kong", optimističan je D'Agostino, a prenosi Bloomberg. Međutim, do takvog statusa nije lako doći. Iako je promet tršćanske luke od 2015. povećan za 45 posto na pretovarenih 725.000 kontejnera, to su i dalje minorne brojke u odnosu na pretovarenih 4,9 milijuna kontejnera u grčkom Pireju gdje je operater luke kineski Cosco Pacific.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz tog razloga D'Agostino traži kinesku pomoć. Novi master plan razvoja luke predviđa ulaganja od čak milijardu eura kojim bi se ubrzao prijevoz robe u Europu. Jedno od tih poboljšanja, pod nazivom Trihub, vrijedno je 200 milijuna eura, a planira povezivanje tršćanske luke s novim željezničkim prugama prema sjevernoj Njemačkoj, kao i modernizaciju lokalne željezničke mreže koja vodi prema istočnoj Europi. Prema D'Agostinijevim riječima, CCCC bi mogao steći 10 posto udjela u projektu Trihub.

"Ostali govore o geopolitici. Za mene je to samo posao", tvrdi šef tršćanske luke. A tako očito razmišlja i sadašnja politička garnitura u Rimu. Bilaterelna trgovina Kine i Italije prošle je godine dosegla 43,9 milijardi eura što je 2,5 posto vrijednosti talijanskog gospodarstva. S obzirom da trgovina s Kinom čini 3,8 posto BDP-a Europske unije te 3,4 posto vrijednosti gospodarstva SAD-a, u Rimu smatraju kako prostora za unapređenje suradnje ne nedostaje. Ne treba zanemariti ni da su strane investicije lani iznosile 18,2 milijarde eura, upola manje od 48 milijardi eura koliko se u Italiju slilo 2007. godine, netom prije financijske krize.