Povećanje oporezivanja dobiti na tržištu kapitala koji je prije nekoliko dana predložila slovenska vlada kratkoročno bi mogla izazvati prodajni val, smatraju na Ljubljanskoj burzi, ali dugoročno većih negativnih posljedica ne bi trebalo biti.

Vlada premijera Marjana Šareca izašla je s prijedlogom porezne reforme prema kojem bi se porezno rasteretio rad, odnosno plaće, a više opteretili prihodi od trgovine vrijednosnicama i dividende. Tako bi od 2020. od iznosa dobiti ostvarene na trgovanju dionicama fizičke osobe plaćale 30, a ne 25 posto poreza kao što je sada slučaj.

U prihode od kapitala slovenska porezna uprava ubraja još i prihode od prodaje nekretnina, a po stopi od 30 posto oporezivale bi se i dividende, prihodi od najma te kamata, pojašnjava za Poslovni dnevnik Branko Železnik, direktor poslovnog razvoja Ljubljanske burze. Međutim, vlada predlaže da se dugoročne investitore nagradi, pa ako se, primjerice, dionice prodaju uz dobit 10 godina nakon kupnje, stopa poreza pada na 15 posto.

“Zbog prijedloga povećanja stope oporezivanja na dobit od kapitala dugoročno ne očekujemo značajniji utjecaj na trgovinske aktivnosti na burzi. Kratkoročno očekujemo krajem ove godine, s obzirom da predložene promjene stupaju na snagu 2020., povećani stupanj prodajnih aktivnosti kako bi investitori ‘ulovili’ trenutnu, nižu stopu poreza”, ističe Železnik.

Što se tiče stranih ulagača, njih se ovo povećanje poreza ne tiče ako dolaze iz država koje sa Slovenijom imaju sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Podsjetimo, Hrvatska taj sporazum primjenjuje od početka 2006. godine. Međutim, predložene mjere svakako ne bi djelovale poticajno na slovensko tržište kapitala, dodaje Železnik.

“S obzirom na to da Slovenci po štednim i ulagačkim navikama snažno zaostaju za usporedivim državama te da nemamo oblikovan odgovarajući mirovinski sustav koji bi građanima osigurao bolji život u starosti, svi restriktivni potezi politike na području tržišta kapitala su nepoželjni”, kaže Železnik.