Hrvatska se ne može razvijati dalje bez perspektivnih mladih ljudi. Pozitivna strana života u Hrvatskoj i prezentacija aktualnih mjera koje će potaknuti buduće naraštaje na ostanak i razvoj krovna je tema i ovogodišnjeg izdanja društveno odgovornog projekta Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista – Hrvatska pamet Hrvatskoj (HPH) – koji od 2015. godine nagrađuje izvrsnosti hrvatskih studenata i potiče ih na uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Cilj projekta je podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja mladih, ali i prilika za implementaciju njihovih kreativnih ideja. HPH je mnogim studentima pomogao u pokretanju njihovih poslova i u razvoju karijere. S obzirom na to da ove godine Večernji list slavi 60 godina postojanja, a Poslovni dnevnik 15 godina, projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj podići će se na višu razinu kroz akciju koja će snažnom medijskom kampanjom od početka rođendanske 2019. progovoriti o ključnim temama i problematici budućnost mladih unutar granica Hrvatske. Pod egidom "Budućnost u Hrvatskoj" kontinuiranim aktivnostima još će se snažnije i sveobuhvatnije pokazati da su mladi obrazovani ljudi najveća vrijednost koju Hrvatska ima i kojima treba pomoći da svoje potencijale iskoriste u domovini. 

Ulaganje u edukaciju i znanost
Akcija će se provesti na razini cijele Hrvatske te u sklopu nje uključiti šest hrvatskih sveučilišta – u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru, Splitu i Zagrebu. Pratit će ih putujuća izložba koja će prikazivati povijest, sadašnjeg i budućnost Večernjeg lista i najvažnije događaje u Hrvatskoj i svijetu od 1959. do 2019. godine.  Na okruglim stolovima i tribinama okupit će predstavnike lokalne i regionalne samouprave, sveučilišne rektore, dekane i profesore, urednike Večernji list grupe te druge predstavnike poslovne, akademske i političke javnosti. Fokus je ulaganje u edukaciju i znanost, stoga će projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj prikazati nizom najavnih formata u kojima će obraditi gospodarstvo, znanost, demografiju te političke okvire društva. 

Da je projekt od svojih početaka bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom svjedoči i pobjeda inovatora Ivana Mrvoša na HPH 2015. godine. On je tada trijumfirao projektom pametnih klupa koje se danas mogu naći širom svijeta i zahvaljujući kojima je Forbes nedavno uvrstio Mrvoša na listu 30 najperspektivnijih poduzetnika mlađih od 30 godina. "Poslovni dnevnik kao medij zaista se potrudio i jedni su od rijetkih u Hrvatskoj koji su se na ovakav način dotakli startupa, dok su nagrada i projekt zaista korisni. Sjećam se da smo za vrijeme trajanja projekta imali osigurane radionice na kojima smo mogli dobiti više detalja o tome kako se treba napraviti poslovni plan, a zatim smo imali i pitch pred stručnim žirijem, tako da je iskustvo stečeno za vrijeme trajanja projekta uistinu hvalevrijedno.

Naravno, pobjednik na kraju dobije i novčanu nagradu, što je odlično za mlade tvrtke. Sve u svemu, jedan od boljih projekata koji početnike vodi kroz cijeli proces od izrade poslovnog plana, preko prezentacije ispred 'investitora' pa do uspješnog financiranja za one najbolje", istaknuo je Mrvoš. Ivan Borović, student čiji je projekt proizvodnje ekoloških lješnjaka bio jedan od pobjedničkih na HPH 2016. godine, kazao je kako je upravo tom pobjedom počela i priča oko njegovog poljoprivrednog gospodarstva. "Pobijedivši na natječaju shvatio sam da zaista imam dobru poslovnu ideju koju je samo potrebno realizirati. Od tog trenutka naišao sam na puno poslovnih izazova, ali sam sve uspješno prevladao. 

Važan vjetar u leđa
U tome mi je uvelike pomoglo i iskustvo koje sam stekao kroz projekt HPH. Iskoristio bih ovu priliku kako bih motivirao sve mlade koji imaju određenu poslovnu ideju da se prijave na natječaj. U Hrvatskoj još uvijek prevladava strah od neuspjeha pa upravo zbog toga se mnogi mladi ne usude započeti vlastiti posao. Poručio bih mladima da si ne dopuste da taj strah od neuspjeha prevlada njihovu želju za uspjehom.  Prijavite se jer možda upravo vi postanete novi pobjednik natječaja Hrvatska pamet Hrvatskoj. Usudite se sanjati velike snove. Ja sam svoje snove ostvario. Zašto ne biste i vi vaše?", rekao je Borović. Upornost, borbenost i ustrajnost bili su misao vodilja Vladimira Puvače, idejnog začetnika projekta zdrave hrane ThinkFit, koji je također jedan od pobjednika na HPH 2016. godine.

Iznosi koji je osvojio bio mu je, kaže, dovoljan da uloži u prva istraživanja i dizajn weba. "Sudjelovanje u projektu mi je dalo vjetar u leđa, šansu da svoju ideju razvijam dalje. Na početnu je pomoć nužna, a na HPH 2016. sam je i dobio. ThinkFit se danas uspješno razvija, validirali smo projekt na tržištu i imamo odličan feedback od naših klijenata. Može se reći da smo pogodili, a žiri je to prepoznao kod nas. Nakon skoro godinu dana razvoja upravo smo plasirali web i plasiramo se širiti na Zagreb.

Kroz natjecanje sam dobio dodatnu motivaciju, to mi je najviše pomoglo. Naučio sam savladati tremu i prezentirati ideju najbolje što mogu, a prezentacija je 80% uspjeha. Poduzetništvo je jako kompleksno, treba krenuti jer nikad nećeš biti dovoljno spreman", istaknuo je Puvača. Predevaluacijska faza projekta ovogodišnjeg projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, odnosno iščitavanje i evaluacija pristiglih radova, održat će se od rujna do listopada, od kojih po tri najbolja u svakoj kategoriji – Inovativna Hrvatska, Izvorno hrvatsko i Financijaš – ulaze u finalni izbor u studenome. 

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Financijaš je najnovija kategorija kojom se promovira nužnost sustavnog promišljanja mladih u primjeni znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama, kao i poznavanje prednosti ulaganja u fondove s ciljem podizanja svijesti o važnosti podizanja razine nužne financijske pismenosti mladih na tržištu. Studenti ili studentski timovi svoje projekte prezentiraju pred stručnim ocjenjivačkim sudom koji čine partneri projekta, državni dužnosnici, predstavnici hrvatskih sveučilišta, neovisni stručnjaci… Na završnom događanju u studenome studenti će prezentirati devet projekata koji su ušli u uži izbor, nakon čega slijedi svečano proglašenje pobjednike. 

Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Kao najstarije, najveće, i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa. U godini obilježavanja 350. godišnjice sveučilišta i 60. rođendana Večernjeg lista želimo svoja znanja, kreativnost i inovativnost staviti na raspolaganje široj zajednici, u čemu je uloga studenata nemjerljiva. Upravo ovakvim projektima potiče se njihova inovativnost te kroz njih vidimo da mladi žele i mogu pokrenuti posao u Hrvatskoj i da zemlja ima poslovnu budućnost. Posebno važno ih je motivirati danas, kada su odlasci iz zemlje sve učestaliji. Samo zajedničkim djelovanjem i međusobnim zalaganjem možemo doprinijeti pozitivnim promjenama u našem društvu te razvoju visokoobrazovnoga sustava u Hrvatskoj.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru
Ovaj projekt izvorni je doprinos nastojanjima da se Hrvatskoj omogući razvitak utemeljen na vlastitim snagama, koristeći dobrobiti europskog suživota i svijeta s kojim dijelimo temeljne vrijednosti na polju etike, ekologije, ekonomije i prava. Živimo u vremenu velikih očekivanja bez društvenog dvogleda i bez uvjerljivih poluga društvenoga sklada, u vremenu moralne krize i vrijednosne konfuzije. Misija sveučilišta je razmatrati ta pitanja. Izazov je to u traženju jednog novog smisla života. Ne može se iskazivati briga o društvu, a zapostavljati briga o mladom čovjeku.

Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Splitu već duži niz godina aktivno podupire studente, kako u njihovom akademskom obrazovanju te stjecanju znanja i vještina tako i kroz natječajni sustav financiranja inovativnih studentskih projekata. Na taj način potičemo interdisciplinarnost, inovativnost i želju mladih ljudi za unapređenjem svoje zajednice. Stoga se i projekt "Hrvatska pamet Hrvatskoj" uklapa u naše želje i nastojanja da studentima pružimo mogućnost usavršavanja u području koje ih zanima i u kojem dalje planiraju raditi u svojoj domovini.

Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Mi smo bez premišljanja prihvatili partnerstvo u akciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista "Hrvatska pamet Hrvatskoj" jer je i te kako nužna hitna reakcija zajednice oko ovog problema u čijem rješavanju treba mobilizirati što je više moguće kvalitetnih kapaciteta. Ova akcija sukladna je mnogim recentnim nastojanjima Sveučilišta u Rijeci gdje smo, osim što se kontinuirano trudimo da naši studenti dobiju najkvalitetnije obrazovanje, snažno fokusirani na suradnju sa zajednicom na kreiranju takvih uvjeta života i rada koji će mlade i obrazovane ljude zadržati u Hrvatskoj. Sveučilište u Rijeci potiče mobilnost studenata jer se na taj način danas stječu relevantne kompetencije za život i rad u globalnom svijetu dio kojega je i Hrvatska. Za razliku od mnogih koji rješenje vide u zatvaranju i izolaciji, mi vjerujemo u pojačani angažman institucija s ciljem stvaranja poslovnih i životnih prilika te opće društvene klime koja će mladima biti izazovnija i privlačnija od odlaska  u inozemstvu.  Ciljevi su nam, dakle, identični, jer vjerujemo u mogućnost preokretanja trendova, kao i da ćemo zajedno biti pametniji i jači.

Željko Krušelj, v. d. pročelnika Odsjeka novinarstvo na Sveučilištu Sjever
Sveučilište Sjever iznimno je zainteresirano dati svoj prilog velikom jubileju Večernjeg lista, jer upravo na njemu diplome stječu i budući novinari i medijski dizajneri. Taj se dnevni list spominje i analizira u nizu kolegija kao primjer dugogodišnje najnakladnije i najutjecajnije hrvatske tiskovine, ujedno i kao izvorište brojnih medijskih inovacija. Zato ideju da Koprivnica bude jedan od sveučilišnih centara u kojem će biti organizirana izložba povodom 60. obljetnice lista shvaćamo kao priznanje sredini koja je i sama pridonosila Večernjakovim uspjesima. Akcija Hrvatska pamet Hrvatskoj potvrda je i naših razmišljanja kao najmlađeg hrvatskog javnog sveučilišta da trebamo aktivirate sve intelektualne resurse kako bi ono najvrjednije što imamo, a to je visokoobrazovana mlada generacija, dobila svoje pravo mjesto i ulogu u svojoj domovini. Samo oni mogu od Hrvatske, danas preopterećene demografskim i gospodarskim problemima, u bliskoj budućnosti napraviti bolje i prosperitetnije društvo, poželjno za život i pojedinca i obitelji. Ideje koje će tijekom svoje ovogodišnje akcije prikupiti redakcije Večernjaka i Poslovnog dnevnika zasigurno će pokazati koliki se kreativni potencijali skrivaju među studentima. Nažalost, oni su često ostajali neiskorišteni. Zbog hrvatske je budućnosti vrijeme je da se to promijeni.

Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku
Uporno nastojimo osiguravati visoku kvalitetu visokog obrazovanja istovremeno potičući studente na njihov ostanak u istočnoj Hrvatskoj. Kao primjer dobre prakse ističemo suradnju s gospodarstvenicima istočne Hrvatske u području ICT sektora, poljoprivrede, prehrambene industrije ta s institucijama umjetnosti i kulture. Također izražavamo zadovoljstvo suradnjom sa županima slavonskih županija i gradonačelnicima slavonskih gradova koji sa Sveučilištem sudjeluju u stipendiranju studenata. Podržavamo projekt grupe Večernji list, jer nam je svaki mladi stručnjak važan.

Putujuća izložba

Spoj sadašnjosti i budućnosti
Izložba "Večernji list jučer, danas, sutra" zamišljena je kao putujuća izložba koja će biti postavljena u sklopu sveučilišnih prostora s velikom fluktuacijom mladih ljudi kako bi im se pokazala arhiva dosadašnjih izdanja. No, prošlost će biti spojena sa sadašnjošću pa će izložba osim prezentacije naslovnica izdanja i pojedinih važnih fotografija, od prikaza povijesti novinarstva i presjeka najvažnijih događaja od 1959. do 2019. , obuhvatiti i interaktivni totem s digitaliziranim naslovnicama gdje će posjetitelji imati mogućnost isprinta personalizirane naslovnice, istaknula je kustosica izložbe Iva Körbler.