Najveća regionalna ciglana, karlovački Wienerberger Ilovac, prema riječima Velimira Gojnića, predsjednika Uprave, vjerojatno će investicijski niz u Karlovcu, s dosad već premašenih 230 milijuna kuna, nastaviti i ove godine. Iako je već gotovo pet godina vodeći čovjek karlovačke ciglane, Gojnić se drži sustava donošenja važnih investicijskih odluka Wienerbergera AG kao najveće svjetske korporacije za proizvodnju građevinskih elemenata. Stoga, osim same najave, ne želi ništa više reći o novoj investiciji dok konačno odluku o tome ne donese centrala u Beču.

Dugoročna vizija
“Wienerberger ima strahovito jak svjetski brend, i devizu da možete biti ‘poduzetnik u poduzeću’, što me veseli. To znači široke granice djelovanja, ali se pri tome morate držati core businessa, postizati osnovne ciljeve u skladu s planom i budžetom tvrtke, a ostalo vam stoji na raspolaganju. Pod time podrazumijevam sve ideje na koje dođete i za koje mislite da ih možete provesti i da će rezultirati boljitkom za tvrtku. U Wienerbergeru se prvenstvno cijeni dugoročnost i efekti u poslovanju vrednuju se po tome”, kaže Gojnić. Ispravnost takve dugoročne vizije i ostanak na glavnim crtama razvoja Gojnić ilustrira na primjeru drastično različitih godina poslovanja, koje bi tvrtku nestabilne orijentacije dovele u velike probleme. “Godina 2003. bila nam je rekordna po prodaji, što je bila i posljedica tadašnjih relativno liberalnih uvjeta u građevinarstvu u Hrvatskoj. Godinu kasnije uslijedila je tzv. borba protiv nezakonite gradnje, što je skresalo sve investicije, no mi smo i tada poslovali pozitivno jer smo kvalitetom i primjenom patenata u našim proizvodima pronašli mjesto u investicijama koje su ipak išle, dodaje Gojnić. Prije dolaska u WI, Gojnić je prošao zanimljiv poslovni put, koji je po završetku studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu započeo u ”Končaru“, gdje je radio od 1983. do 1990. godine. Poslije je uslijedilo iskustvo na visokopozicioniranim dužnostima u Coca-Coli u inozemstvu koje je trajalo devet godina, a nakon toga se vratio u Zagreb, u Plivu. ”Radio sam na nekim projektima gdje me je pronašao Wienerberger i ponudio mi posao direktora za regiju Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore. ‘Končarov’ program bio je jedno, Coca-Cola nije bila samo piće, već sam tamo vrlo mnogo radio i s Microsoftom i još nekim vrhunskim kompanijama od kojih sam preuzeo dio znanja pa je onda uslijedila Pliva gdje sam opet naučio nešto novo. Zato mi danas ne bi bio problem voditi ikoju tvrtku, osim možda banaka zbog njihove specifičnosti. Kad govorimo o društvenoj odgovornosti, ona je neodvojivi dio Wienerbergerove strategije razvoja. Nama je u interesu da imamo izvrsnu suradnju s okolinom, naravno, sve u svojim granicama. Pogrešno bi bilo nazvati to filantropijom. Kapital nema ni imena niti granica, ide tamo gdje se može što brže umnožiti”, smatra Gojnić.

Menadžment znanja
Kao konkretan vid društvene odgovornosti Gojnić ističe i kvalitetu Wienerbergerovih blokova kao izravan doprinos uštedi i energetskoj učinkovitosti.“Pojam knowledge management koji se sad uvodi u Hrvatskoj bio nam je u Coca-Coli normalna stvar jer 80-ih i 90-ih godina u takvim se velikim tvrtkama znanje doslovce dijelilo, a nije se držalo u ladicama, što je u mnogim tvrtkama u Hrvatskoj danas, nažalost, običaj ili pravilo. Zna se i zašto jer iz fame ‘da samo ja to znam’, proizlazi lažna nezamjenljivost, a takvih štetnih primjera u Hrvatskoj ima koliko hoćete, i kada je riječ o važnim funkcijama”, kaže Gojnić. Ni Wienerberger Ilovac nije bio imun na takve pojave, što se do Gojnićeva dolaska manifestiralo u lošoj naplati isporučene robe, no inzistiranjem na čvrstim odnosima s kupcima i razvoju novih uzanci poslovanja i povjerenja, deseci milijuna gotovo otpisanih kuna su naplaćeni, što je zasigurno utjecalo i na lakše odobrenje stalnih novih investicija Wienerbergera u Karlovcu. “Uvijek mislim da se može nešto više. Zapravo, svijest o tome da se može i bolje i drži me u biznisu”, zaključio je Velimir Gojnić.