Turistički i općenito potrošački dobar prosinac dobio je potvrdu i u  u najnovijim brojkama u okviru HNB-ove statistike bezgotovinskih platnih transakcija. Više su se "peglale" i domaće i strane kartice.

Tako su npr. domaćim platnim karticama preko prihvatnih uređaja plaćene robe i usluge vrijedne 5,78 milijardi kuna (uključujući i kupnje putem obročne otplate i potrošačkih kredita), što je 11 posto ili gotovo 600 milijuna kuna više nego godinu prije, a u odnosu na dvije godine prije povećanje za 950 milijuna. Istodobno, platnim karticama stranaca (tj. onima izdanim izvan Hrvatske) u mjesecu obilježenom blagdanima i adventskim programima plaćene su kupnje robe i usluga u Hrvatskoj u iznosu 438 milijuna kuna. To je u odnosu na turistički udarne ljetne mjesece 10, pa i 11  puta manje, ali u odnosu na prosinac prethodne godine je oko 19 posto ili gotovo 70 milijuna kuna više. 

Utjecaj online trgovine
Usporedbe radi, u prosincu 2016. vrijednost tih transakcija bila je 312 milijuna kuna, odnosno 40-ak posto manja nego lani. Istodobno, u okviru međunarodnih platnih transakcija nastavlja se i rast u suprotnom smjeru. U lanjskom je prosincu, naime, osjetno povećana i vrijednost transakcija kupnje robe i usluga te podizanja gotovog novca domaćim platnim karticama u inozemstvu.

Vrijednost tih transakcija dosegnula je gotovo 900 milijuna kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom 12,5 posto ili oko 100 milijuna više. Unatoč dvoznamenkastom rastu, to je ipak nešto sporiji tempo zna li se da je u prosincu 2017. godišnji rast premašio 26 posto. Na rast vrijednosti prekograničnih transakcija domaćim platnim karticama zasigurno nemalo utječe razvoj online trgovine.      

Rast u oba smjera
Promatra li se cijela godina, lani su stranim karticama u Hrvatskoj plaćene kupnje robe i usluga vrijedne 19,3 milijarde kuna, a to je u odnosu na godinu prije porast za gotovo tri milijarde ili 17-18 posto. Dvije godine ranije preko prihvatnih uređaja obavljena su plaćanja robe i usluga vrijedna ukupno 13,6 milijardi, što znači porast za 42 posto u dvije godine.

U suprotnom smjeru u tom je razdoblju zabilježena ipak malo sporija dinamika rasta. I hrvatske se kartice iz godine u godinu više "peglaju" u inozemstvu, ali vrijednost tih plaćanja je sa sedam milijardi kuna u 2016. porasla u 2017. na 8,2 milijarde, a u prošloj godini na 9,7 milijardi. Osim znatno manjeg apsolutnog povećanja, to je i u postocima nešto manje povećanje nego u suprotnom smjeru.