Čak i kad je zakon generalno "široke ruke", mogući su limiti u primjeni, a za to je primjer novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (na snazi od 4. kolovoza 2018.)

Po automatizmu prestaju se provoditi ovrha na osnovama za plaćanje evidentiranima u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe. Uvjet je da se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i da nije bilo naplata posljednjih šest mjeseci. Tako se djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika. S tim je vezano i značajno smanjenje broja blokiranih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, ali stanje kod dijela njih, primjerice obrtnika pokazuje suprotstavljene poslovne interese. 

Znatno smanjenje
U blokadi s ukupnim dugom od 4,9 milijardi kuna na kraju 2017. bilo je 14.025 obrtnika. no na kraju 2018. ukupno blokiranih je bilo 9993 ili 30-ak posto manje, zbog duga od 1,2 mlrd. kn koji je niži za 76% naspram prosinca 2017. Efekti zakona tako su i kod blokiranih obrtnika razvidni, no dodatni element koji također iznosi Hrvatska obrtnička komora pokazuje da je u prosincu bilo blokirano i 4141 aktivnih obrtnika (-26,4% u odnosu na prosinac 2017.) za dug od 587 milijuna kuna (-72% u odnosu na prosinac 2017).

Naime, od  9.993 blokiranih obrtnika njih 5852 zatvorilo je obrte, kažu, ali ne i žiro račune jer i dalje očekuju naplatu svojih potraživanja. To u Komori drže da je ispravno te pojašnjavaju da se tek u slučaju zatvaranja žiro računa, obrtnik u Fini počinje voditi kao blokirani građanin, no o tome "odlučuje upravo sam obrtnik, ovisno o visini i procjeni mogućnosti naplate potraživanja".   Ipak, nova ovršna rješenja koja se još kroje idu u smjeru obveze podnošenja stečajnog prijedloga kod kontinuirane blokade u trajanju duže od 60 dana kao okvir za sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. 

Mogućnost da, obveza ne
Svjesni problema svojih članova, brzim i kvalitetnim inputima, kažu iz HOK-a, nastoje utjecati na zakonodavni okvir, kako bi se obrtnicima omogućilo da se više usmjere na kvalitetu svojih proizvoda i usluga, umjesto na goli opstanak. Pozdravljaju mogućnost pokretanja stečaja, prema nacrtu novog Ovršnog zakona, ali ne i obvezu da se to učini.

"Prilikom blokade pojedinog obrta, potrebno je uzeti više elemenata u obzir kako bi se sagledali stvarni razlozi blokade, a kao primjer možemo navesti neredovito plaćanje od strane velikih poduzetnika na što obrtnik ne može utjecati", kažu iz Komore pozivajući se i na podatke iz kojih je razvidna odluka da obrtnik sam želi nastaviti s radom, a ne zatvoriti obrt. "To govori da su obrtnici upoznati s mogućnostima koje imaju, ali iz želje da usprkos katkad nejednakim prilikama potkrijepe svoj dugogodišnji rad, iza kojeg stoje imenom i prezimenom, nastavljaju raditi."