Nakon što su posljednje dvije godine vodeći centralni bankari na svijetu iznosili optimistične prognoze o gospodarskoj situaciji i čak najavljivali dizanje kamatnih stopa kako bi ohladili pregrijanu ekonomiju, u posljednje vrijeme se situacija počela mijenjati.

Europska i japanska centralna banka su na redovitim konferencijama za medije održanima prošlog tjedna upozorile na rizike koji mogu dovesti do usporavanja globalnog gospodarskog rasta. Japanci su kao glavni rizik naveli trgovinski rat između SAD-a i Kine, dok su se iz ECB-a fokusirali na neizvjesnost po pitanju Brexita.

Japanska centrala banka je smanjila prognozu stope inflacije za 2019. godinu s 1,4% na 0,9% dok je Mario Draghi iz ECB-a izjavio da ako se ovako spori gospodarski rast nastavi, trebat će duže da inflacija dođe na željenih 2%. U prijevodu, neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa.

Kineska centralna banka referentnu kamatnu stopu još od 2015. godine drži na rekordno niskih 4,35% , a tijekom siječnja je u dva navrata spustila stopu obvezne pričuve komercijalnim bankama. Na taj način planira u gospodarstvu dati na raspolaganje dodatnih 1,5 tisuća milijardi yuana, od čega se očekuje povećanje gospodarskog rasta.

Britanska centralna banka je također u nezahvalnoj situaciji i od nje nitko ne očekuje dizanje kamatnih stopa dok se ne riješi problem Brexita.

U isto vrijeme gospodarska situacija u SAD-u je za sad vrlo dobra, ali iz najava čelnika Federalnih rezervi – američke centralne banke, to bi se uskoro moglo promijeniti. Na sastanku koji se održava ove srijede bit će odlučena visina referentnih kamatnih stopa u toj zemlji, a većina analitičara očekuje da promjene neće biti. Špekulanti i investitori na financijskim tržištima imaju još pesimističnije prognoze – smatraju da raste vjerojatnost da do rasta kamatnih stopa u ovom ciklusu uopće više neće doći. Zbog toga su u petak masovno počeli prodavati američki dolar koji je oslabio u odnosu na sve ostale najtrgovanije valute na svijetu.

U isto vrijeme je došlo do blagog porasta cijena dionica te do neuobičajeno velikog porasta cijene zlata i srebra. Zlato je u samo jednom danu poskupilo 1,7%, a srebro čak 2,8% i sada se nalaze na najvišoj razini u posljednjih 6 mjeseci. Razlog interesa za plemenite metale u situacijama u kojima centralne banke popuštaju monetarnu politiku je logičan. Spuštanje kamatnih stopa za cilj ima postizanje više stope gospodarskog rasta i inflacije, a to znači da će postojeći novac vrijediti manje.

Zbog relativno stabilne količine zlata i srebra koja je na raspolaganju čovječanstvu, ti metali dugoročno bolje zadržavaju kupovnu moć od papirnog /digitalnog novca, stoga im cijena u svakoj krizi raste.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ako se gore spomenuti rizici manifestiraju ili do recesije dođe iz nekog drugog razloga, vjerojatno će doći do nastavka pada cijena dionice i vrijednosti dioničkih investicijskih fondova. U tom scenariju također će doći do pada cijena nafte, koja je posljednjih godina postala vrlo popularan instrument za trgovanje među malim investitorima.

S obzirom na situaciju, svi sudionici financijskih tržišta će pomno pratiti konferenciju za medije američkih Federalnih rezervi koja će se po našem vremenu održati u srijedu u 20:30h, stoga je u to vrijeme realno za očekivati značajnije kratkoročne pomake tečaja dolara te promjene u vrijednosti dionica, nafte i plemenitih metala.