Ukidanje 17 agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na koje se Vlada odlučila lani najavljujući proračunske uštede i efikasnost u svom radu, zasad je donijelo nula kuna ušteda.

Efikasnost će se moći mjeriti kad se vidi kako ih obavljaju institucije kojima su pripojene ili su nakon gašenja u potpunosti preuzele njihove poslove.

Tih je 17 bivših institucija prema prijedlogu proračuna za ovu godinu trebalo potrošiti 1,227 milijardi kuna, a taj je novac jučerašnjom odlukom Vlade u proračunu raspoređen na 12 ostalih korisnika kojima su pripojene ili su preuzeli njihove poslove, piše Novi list.

Vlada je nakon ukidanja pojedine institucije mogla novac raspodijeliti u proračunsku zalihu ili tijelu koje nastavlja obavljati posao ukinute agencije ili zavoda, ali odlučila se na ovo drugo, što upućuje na to da ukidanje 17 institucija ne znači i manje proračunske troškove, što je bio jedan od argumenta za smanjivanje njihovog broja. Slična objašnjenja imale su i prethodne vlade kad su ukidale ili spajale agencije, ali ni one nisu uspjele postići neku spomena vrijednu uštedu.

Sugovornici Novog lista u Vladi kažu da je tehnička raspodjela novca na one koji nasljeđuju bila logična odluka, a da je sada na pojedinim ministarstvima u koje su se utopile te agencije da pokažu kroz godine sposobnost da uštede novac.