Ukida se Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (ZPONS) te se spaja s Ovršnim zakonom, izjavio je to državni tajnik Ministarstva pravosuđa (MP) Josip Salapić.

Na javnom izlaganju Nacrta prijedloga ovršnog zakona u organizaciji MP najava je odjeknula, iako je Salapić tek kratko dodao: "ZPONS je donijelo Ministarstvo financija, a spajanjem s novim Ovršnim zakonom sve se stavlja pod nadležnost Ministarstva pravosuđa".  Otvara li to prostor za nove promjene i kakve, trenutno je opća nepoznanica, a iznimka je vezana uz novi institut obustave ovrhe na novčanim sredstvima, uz uvjet tri godine blokade i 6 mjeseci bez prometa. Uveden je lani i to zbog poticanja ovrhovoditelja na promjenu predmeta ovrhe, a MP ga kani zadržati.

U 25. intervenciji u ovršni sustav od 1996., svi još mogu sudjelovati s prijedlozima koje će ministarstvo, rečeno je, uzeti u obzir i razmotriti. Njihova Radna skupina za kreiranje novih rješenja u cilju postizanja ravnoteže interesa ovrhovoditelja i ovršenika sastala se 20-ak puta, no zadnji sastanak bio je prije pola godine, tako da po učinkovitosti prednjače podskupine, ukupno njih 6. To se i na predstavljanju pokazalo kao razlog zašto je i ukidanje ZPONS-a za mnoge novost. Zatečeni su čak bili i HUP te sindikati, te su njihovi predstavnici javno zatražili sastanak po završetku javnog savjetovanja. 

Prijedlozi u drugom čitanju se inače predviđaju do ljeta, a nova pravila u primjeni tek početkom 2020. Tome će prethoditi informatizacija sudova, kako bi se kroz povratak sudske ovrhe, uz pomoć notara kao povjerenika suda, omogućila e-ovrha u prisilnoj naplati novčanih tražbina na temelju vjerodostojne isprave, odnosno po novome to uključuje samo račune, izvatke iz poslovnih knjiga i obračun kamata. Informatizacija kao alat, uz novi obrazac za podnošenje ovršnog prijedloga, ubrzat će postupak i srezati troškove, no ipak još nije jasno – koliko.

Za iznesene kalkulacije koje govore o 200 kuna ukupnog troška za tražbine do 5000 kuna te 300 kuna za one iznad, bez odvjetničkih troškova kojih zbog jednostavnosti popunjavanja obrasca ne mora niti biti, potvrđeno je da nisu konačne. Najveći problem će izgleda biti Finin trošak. Prema prvim ocjenama veći je od predviđenih iznosa, pa je već lansirano pitanje hoće li državni proračun pokrivati razliku.

Jačaju i zahtjevi za dodatnom regulacijom, koje je MP adresiralo na Ministarstvo financija, a tiču se propisa koji će urediti djelovanje agencija za naplatu potraživanja. Posluju u pravnom vakuumu, tvrde mnogi, dok odvjetnik Mićo Ljubenko, član Radne skupine ispred HOK-a, smatra da će na agencije prijeći čak 95% ovih ovrha. Tome u prilog govori i da su u prodaji nenaplativih tražbina vrlo aktivni, čini se, svi teleoperateri. Iz tih redova, iako pozvani, nitko se nije odazvao na javno predstavljanje.