Dok poslovni ljudi okupljeni u Davosu svjedoče o negativnom utjecaju trgovinskih i političkih napetosti na poslovanje, brazilski je predsjednik istaknuo kako je u samo tri tjedna njegove vladavine najveće južnoameričko gospodarstvo postalo bolja ulagačka destinacija.

"Tropski Trump", kako su mediji već prozvali Jaira Bolsonara zbog najavljenog zaokreta brazilske politike, bio je zvijezda prvog dana Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).  

Cvjetanje poslova
Kako je i najavio po dolasku u švicarsko zimovalište, Jair Bolsonaro na Svjetskom gospodarskom forumu predstavio je promijenjeni Brazil. "Želimo pokazati da Brazil poduzima mjere kako bi svijet ponovo stekao povjerenje u nas, kako bi poslovi ponovo cvjetali, bez ideoloških orijentacija", objasnio je novinarima. Spomenuvši "ideološku orijentaciju" aludirao je na lijevo orijentirane vlade koje su vodile Brazil 13 godina koje su održavale bliske odnose s Venezuelom Huga Chaveza i zatim Nicolasa Madura, koje je Bolsonaro nazvao "diktatorima".

"Treba pokazati da smo zemlja sigurna za ulaganja, posebice za trgovinu poljoprivrednim proizvodima, koja je za nas jako važna", dodao je. Podsjetimo, Brazil je jedan od najvećih svjetskih izvoznika mesa i soje. Putovanje u Švicarsku je prvo službeno putovanje Jaira Bolsonara koji je 1. siječnja stupio na dužnost i sada kani ispuniti svoja obećanja iz kampanje o gospodarskom planu i drastičnom rezanju socijalnih davanja. 

Pesimistični poslovnjaci
Okupljenima je kazao kako Brazil želi proširiti trgovinu s ostalim zemljama te da je siguran da će njegova vlada uspješno provesti privatizaciju državnih kompanija. Dok je brazilski čelnik optimističan, poslovni ljudi baš i nisu. Govoreći na WEF-u, Martin Gilbert, član Uprave britanske investicijske kompanije Standard Life Aberdeen naveo je brexit i američko-kineske trgovinske napetosti kao dva primjera kako je sentiment tržišta narušen.

"Postoji mnoštvo geopolitičkog rizika između SAD-a i Kine. Zasigurno je svijet lošije mjesto nego prije godinu dana", izjavio je Gilbert, a prenosi CNBC. Od posljednjeg skupa u Davosu američka je administracija uvela carine na kinesku robu u vrijednosti 250 milijardi dolara. Kina je na to odgovorila carinama na 110 milijardi dolara američkog izvoza.