Posljedica je to sklonosti držanja likvidne imovine u uvjetima kada oročeni depoziti ne pružaju atraktivni povrat budući da se pasivne kamatne stope nalaze na niskim razinama uslijed visoke likvidnosti u financijskom sustavu.
Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem studenoga lani iznosili su 287,2 milijarde kuna, što je za 14 milijardi ili 5,1 posto više nego godinu dana ranije, a analitičari Raiffesenbank Austira (RBA) ističu kako njihov rast traje još od studenoga 2011. godine.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na kraj studenoga ukupni depoziti u bankama, koje čine štedni i oročeni depoziti te depozitni novac, blago su smanjeni, za 0,1 posto ili 357 milijuna kuna.
Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem studenoga lani iznosili su 287,2 milijarde kuna, što je za 14 milijardi ili 5,1 posto više nego godinu dana ranije, a analitičari Raiffesenbank Austira (RBA) ističu kako njihov rast traje još od studenoga 2011. godine.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na kraj studenoga ukupni depoziti u bankama, koje čine štedni i oročeni depoziti te depozitni novac, blago su smanjeni, za 0,1 posto ili 357 milijuna kuna.
Ukupni štedni i oročeni depoziti na kraju studenog iznosili su 199 milijardi kuna, dok je vrijednost depozitnog novca premašila 88 milijardi kuna.
„U odnosu na isto razdoblje godine ranije nastavljene su dvoznamenkaste stope rasta depozitnog novca, pri čemu su stope rasta depozitnog novca od preko 20 posto prisutne još od prosinca 2016.”, zamjećuju u RBA.
Dodaju da je godišnji prirast depozitnog novca u studenome iznosio 18,3 milijarde kuna ili 26,3 posto, što je ujedno i najviša stopa rasta od lipnja prošle godine. Kako navode, posljedica je to sklonosti držanja likvidne imovine u uvjetima kada oročeni depoziti ne pružaju atraktivni povrat budući da se pasivne kamatne stope nalaze na niskim razinama uslijed visoke likvidnosti u financijskom sustavu.
„Projicirana ekonomska kretanja odnosno daljnji rast gospodarstva implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019., očekujemo nastavak razmjeno niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca”, zaključuju u RBA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Tko ima 90% tih depozita? Neki nisu niti u HR uopce… prosjecan gradjanin nema dostatne prihode ni za podmiriti toskove, stedi ih vrlo malo.
Od toga 250milijardi na 100 računa…
Treba uložiti depozite u dionice tamo je najviši prirast dobiti ili pušing kao kod agrokovih dionica i kod svih ostalih također.
Sad treba samo osmisliti model kako to pokupiti od građana, a da sve bude unutar zakona koji će naknadno osmisliti.
Živio kapitalizam!!!!!
U Japanu gotovo da nema privatne štednje a 500 god su ispred nas
Uključite se u raspravu