Hrvatski vinari potrošili su u pet godina (od 2014. do 2018. godine) kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina 14,9 milijuna eura, iako su imali mogućnost da kroz tri mjere (promidžba na tržištima trećih zemalja, restrukturiranje i konverzija vinograda, te investicije u vinarije i marketing vina), iz EU proračuna iskoriste čak 57,2 milijuna eura. Tako su čak 42,3 milijuna eura propala jer nismo bilo dovoljno poduzetni i nismo se uspjeli snaći u povlačenju novca iz ovog europskog fonda.

Naime, za razliku od drugih EU programa, vinska omotnica mora se iskoristiti u jednoj godini, što zapravo znači da kad se to ne uspije, novac se vraća Bruxellesu. Po iskorištenosti ovog Fonda, Hrvatska je u konkurenciji ostalih članica na dnu ljestvice. Ipak, protekle dvije godine, resorno ministarstvo na čelu s Tomislavom Tolušićem napravilo niz hvale vrijednih poteza kojima su olakšali korištenje ovog novca. Tako je iskorištenost sa 10,7 posto u prvoj godini, narasla na 51,62 posto, od raspoloživih 10,8 milijuna eura u 2018. 

Do 2023. godine 55,5 mil. €
Iako se naši vinari očito ne mogu pohvaliti poduzetnošću na ovom "terenu" program se nastavlja. Tako je na sjednici Vlade početkom siječnja usvojen novi Nacionalni program za razdoblje od 2019. do 2023. vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Provodit će se kroz četiri mjere – informiranje u državama članicama EU, promidžba na tržištima trećih zemalja, davanje potpora za investicije u rekonstrukciju postojećih vinograda te ulaganja u izgradnju podruma te nabavku vinarske i vinogradarske opreme.  Ovime je i u idućih pet godina vinarima i vinogradarima omogućeno sufinanciranje ulaganja u vinarije, promociju i konverziju vinograda s ciljem postizanja konkurentnije proizvodnje i boljeg pozicioniranja na svjetskoj vinskoj karti. 

"Slušali smo vinare, slušali smo struku i novi Program maksimalno prilagodili stanju u sektoru i potrebama naših vinara. Uz novi Zakon vinu, koji predviđa manje administriranje i rasterećenje od 33% te veću kontrolu na terenu, vjerujem da će vinari znati iskoristiti sve nove pogodnosti i uvjete koje smo im osigurali te da će se sredstva ovog programskog razdoblja iskoristiti do kraja", poručio je ministar Tomislav Tolušić. Vlada je 26. lipnja 2013. usvojila Nacionalni programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., koji je Europska komisija u rujnu 2013. godine  prihvatila, a u veljači 2014. godine APPRRR objavila je prvi krug natječaja.

Ukupna raspoloživa sredstva iznosila su 433,42 milijuna kuna (57.319.000 eura), a odobrena je potpora za 317 projekata u ukupnom iznosu od 222,9 milijuna kuna te je do sad isplaćena potpora u iznosu od 116,3 milijuna kuna. Kroz godine je vidljiv konstantan rast iskorištenosti novca, naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede. Dodaju da razina iskorištenja nije bila zadovoljavajuća zbog niza razloga, dijelom vezanih uz korisnike, a dijelom uz subjektivne razloge tehničke naravi. 

Prva primjena Programa i njegovih mjera donekle je zatekla proizvođače nespremne te je odaziv na natječaje bio ispod očekivanja kroz cijelo razdoblje. Činjenica je da tijekom svih natječaja koji su raspisivani u proteklom razdoblju nije bilo prikupljeno više vrijednosti projekata od osiguranih sredstava, te se sustav rangiranja projekta nije nikada ni koristio, objašnjavaju. Dodaju kako su se u vrijeme gospodarske kriza u razdoblju 2013. do 2016., zbog složenih okolnosti u kojima su poslovale sve tvrtke, pa i one u sektoru vinarstva, poduzetnici teže odlučivali na nove investicije i na javljanje na natječaje. 

"Tijekom cijelog razdoblja provedbe od strane korisnika koji su sudjelovali bila je, kažu, prisutna nemogućnost poštivanja zadanih rokova završetka projekata zbog nemogućnosti osiguranja cjelovite financijske konstrukcije za financiranja projekta. Stoga je velika većina svih projekata bila produžavana što je dovodilo do nekorištenja sredstva u planiranom razdoblju i prenošenje te zaduženje financijskih sredstva novog razdoblja. A to je sužavalo mogućnost novih natječaja zbog takvih rezervacija", kažu u Ministarstvu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedan od razloga je i to što je europskim propisima uređen prilično krut mehanizam nemogućnosti prenošenja nepotrošenog novca na naredne godine. Stoga je zbog prolongacija završetaka projekata i slabijeg odaziva korisnika i ugovaranja projekata dolazilo do neiskorištavanja novca iz omotnice. Isto tako, jedno od ograničenja u mjeri Ulaganja je bilo da tvrtke koje ne ulaze u okvir mikro, malih i srednjih poduzetnika ostvaruju manju potporu i to do 25%. Zbog svega toga ministarstvo je u Tolušićevu mandatu poduzelo niz aktivnosti u cilju boljeg iskorištavanja Vinske omotnice. 

Novi mehanizmi
"Izmijenili smo program te uveli mehanizme za brže i potpunije korištenje tako da je omogućena isplata u fazama, po završetku pojedinih aktivnosti, te se mora čekati kraj projekta za isplatu. Nadalje, ograničili smo mogućnost prolongacije projekta kako bi se spriječilo vezivanje i imobilizacija financijskih sredstva omotnice, dok je rješavanje po prigovorima preuzelo Ministarstvo  poljoprivrede", kažu u ministarstvu.

Podignut je i intenzitet potpore za restrukturiranja i konverzije vinograda, a u toj mjeri, koja je vremenski najzahtjevnija, dodatno je omogućeno i plaćanje za sve radove korisnika koje je u projektu sam izveo, što prije nije bilo moguće, a uvedena je nova mjera Informiranju u zemljama članicama. Upravo je zbog svega navedenog, kažu, u 2018. kao završnoj godini programa iskorištenje dosegnulo 52 posto. 

Interes vinara

Najviše se potrošilo na ulaganja 
"U provedbi programa o strane korisnika posebno su bile od interesa mjere Ulaganja u vinarije i opremu u vinarstvu i vinogradarstva te se u mjeru kroz cijelo razdoblje Programa od 2014. do 2018. godine alociralo i potrošilo najviše sredstava. Slabiji interes i manje projekata od očekivanog bilo je u mjeri Restrukturiranja i konverzije, dijelom zbog financijske i vremenske zahtjevnosti ovakvog projekta u korisnika, a dijelom zbog neatraktivnosti u dijelu povrata sredstava, pa je sada intenzitet podignut na 75%, a i omogućeno je pokriće poslova koje je obavio sam korisnik te nadoknada dohotka", kažu u ministarstvu poljoprivrede.