Zastoji u poslovanju i cyber rizici glavne su globalne opasnosti za biznis u 2019.; uz poremećaje u kanalima opskrbe, zbog skandala s povredom privatnosti i zlouporabom podataka, izloženost IT-ja postaje glavna briga kompanija, posebno nakon uvođenja strožih pravila o zaštiti podataka u Europskoj uniji i drugim zemljama.

Među mega-rizicima tim je prijetnjama po 37 posto glasova dalo 2415 stručnjaka iz 86 zemalja koliko ih je sudjelovalo u Allianzovom osmom godišnjem istraživanju o globalnim poslovnim rizicima. Posljedica su im sve veći troškovi, između ostalog i od sudskih sporova zbog povrede osobnih podatka, pa izazivaju veću zabrinutost od požara i prirodnih katastrofa koje su na trećem mjestu s 28 posto glasova. Slijede opasnosti od promjene legislative i regulative, što uključuje i ekonomske sankcije, protekcionizam, probleme oko Brexita i moguće dezintegracije eurozone.

Na petom su mjestu promjene na tržištu zbog njegove volatilnosti, intenziviranja konkurencije i ulaska novih igrača, a nakon toga visoko su rangirani i požari i eksplozije.  Novih se tehnologija i umjetne inteligencije, blockchaina, poslovnjaci također jako plaše i svrstavaju ih na sedmo mjesto, odmah ispred klimatskih promjena koje su ove godine, uz nedostatak adekvatne radne snage najviše skočile na ljestvici rizika. Nedostatak radnika s vještinama prvi je put ušao među deset top rizika, a ispred njega je strah od narušavanja reputacije i vrijednosti brenda.

I u Hrvatskoj je problem radne snage ušao u top 10, a prvorangirani su, kao i prethodne dvije godine, rizici vezani uz promjene zakonodavnog i regulatornog okvira. Dobili su gotovo jednako glasova kao i lani, no ipak su percipirani kao manji rizik nego 2017. kad su imali 57% glasova. Ove nam godine po rangu tog rizika 'konkurira' Velika Britanija. Na drugom su mjestu makroekonomski rizici, kao i lani, slijede prirodne katastrofe, dok je sa sedmog na četvrto mjesto u nas poletio rizik od požara i eksplozija.

Povećao se i strah od cyber incidenata, koji su na petom mjestu; dijele ga s bojazni od novih tehnologija. O prijetnjama biznisu izjašnjavali su se glavni izvršni direktori, risk menadžeri, brokeri i stručnjaci za osiguranje. Ovi zadnji kao mjere ublažavanja prijetnji i posljedica predlažu nova rješenja upravljanja rizicima, analitičke alate i inovativna partnerstva. Najbrže rastući strah je upravo onaj od cyber kriminala čije štete trenutačno dostižu golemih 600 milijardi dolara godišnje.

Triput su veće od gubitaka od prirodnih katastrofa čiji je desetogodišnji prosjek 208 milijardi dolara. Razvoj tehnologija i demografske promjene enormno povećavaju i potrebe za kvalificiranom radnom snagom. "Ljudski kapital postao je rijedak resurs u području digitalnog gospodarstva, umjetne inteligencije, znanosti o podacima ili upravljanju graničnim rizicima: reputacijskim i cyber rizikom", prokomentirao je Ludovic Subran, zamjenik glavnog ekonomista Allianza.