Novi desničarski predsjednik Brazila prisegnuo je u utorak na dužnost, a iako ekonomisti očekuju da će unaprijediti gospodarstvo, zabrinjava ih namjera slabljenja demokratskog političkog sustava.

Nakon što je bio zastupnik u Kongresu u sedam nandata, nekadašnji vojni časnik Jair Bolsonaro (63) doživio je vrhunac političke karijere stupivši na dužnost predsjednika nakon što je jesenas osvojio izbore. Pobijedio je na valu bijesa Brazilaca prema političkim garniturama i prvi je predsjednik Brazila s desnice od pada vojne diktature prije tri desetljeća. Na međunarodnom planu Bolsonaro želi odmaknuti Brazil od država u razvoju i približiti ga prije svega SAD-u.

Po uzoru na Ameriku Bolsonaro želi i isključiti Brazil iz Pariškog klimatskog sporazuma. Stoga ne čudi što je na njegovu inauguraciju došao američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo.

Brazilski poduzetnici željno iščekuju vladu pod vodstvom neoliberalnog ekonomiste Paula Guedesa koji je obećao brzo rezanje neodrživog proračunskog manjka. Guedes planira privatizirati što je moguće više državnih kompanija, a od toga bi proračun trebao uprihoditi do 257 milijardi dolara. No, ključna mjera za krpanje proračuna i zaustavljanje opasnog rasta javnog duga bit će reforma skupog brazilskog mirovinskog sustava te socijalne skrbi što će ujedno biti i najveći izazov za predsjednika.

Tamošnje poduzetnike očito ne zabrinjava što će u vladu ući i dio Bolsonarovih nekadašnjih kolega s vojne akademije, redom simpatizera vojne diktature od 1964. do 1985. godine. "Mislim da će oni biti dobri za gospodarstvo, ali loši za ljudska prava i okoliš. Ključno je pitanje mogu li s te dvije stvari odvojiti. Većina financijaša kaže da može, ali ja sumnjam u to", kaže za Reuters Brian Winter, potpredsjednik u Američkom društvu i vijeću.