Rashodi za ukupno zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj su s obzirom na veličinu gospodarstva među najvećima u odnosu na usporedive zemlje regije.

Restrukturiranje javne uprave stoga se u raznim izvješćima ističe među prioritetima za strukturnu preobrazbu u dinamičnije gospodarstvo. No, većini ministarstava postojeći zaposlenici nisu dovoljni ni za redovne aktivnosti, a više ih se iz godine u godinu ne uspijeva uklopiti ni u zakonsko ograničenje za angažiranje vanjskih izvršitelja kroz ugovore o djelu. Zakon o državnim službenicima kaže da te naknade godišnje ne bi smjele premašiti 2% sredstava za plaće (s doprinosima). 

Državna revizija uporno skreće pažnju na to, a u paketu novih nalaza, za 2017. 10-ak je ministarstava opet opomenuto; bilo zato što ugovorima o djelu premašuju limit ili što ih sklapaju dobrim ili većim dijelom "za obavljanje poslova državnih službenika iz redovne djelatnosti". U Ministarstvu znanosti i obrazovanja npr. tako je isplaćeno gotovo 5,6 milijuna ili 8,9% novca predviđena za osnovne plaće. Kako ističu, u tome su 3,3 mil. naknade koje se odnose na redovne aktivnosti financirane iz tzv. općih prihoda i primitaka,  a 2,3 mil. su one koje se financiraju iz drugih izvora i ne utječu na deficit.

No, nadležni resor već ranije je dao tumačenje da limit uključuje sve ugovore, neovisno o izvorima financiranja.Revizori navode i da je po ugovorima o djelu za aktivnosti financirane sredstvima državnog proračuna, ne računajući naknade učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu, isplaćeno 1,85 mil. kuna,  od čega 1,4 mil. za administrativno-operativne poslove.  U Ministarstvu pravosuđa, pak, od 15,7 milijuna kuna rashoda za intelektualne i osobne usluge 3,8 mil. se odnosi na ugovore o djelu, što je 4,1% sredstava za plaće.

Sklapani su za razne poslove, od npr. izrade ciljeva za trogodišnji strateški plan do poslova vezanih za povrate sredstava za novčane kazne ili unosa podataka u prekršajne evidencije. I u tom ministarstvu pozivaju se na to da se samo dio tih ugovora odnosi na poslove koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i primitaka; u tom dijelu  po ugovorima o djelu plaćene su usluge vrijedne 1,5 mil. kuna, dok se 1,25 milijuna odnosi na naknade po projektu financiranom zajmom Svjetske banke na što nemaju utjecaja jer je banka angažirala i vanjske suradnike.

Posebnim projektima iskakanje iz ograničenja objašnjavaju i u resorima socijalne politike i regionalnog razvoja i fondova EU. U MRRFEU su naknade po ugovorima o djelu dosegnula 5,1% rashoda za plaće (2,1 mil. kn), a kao razlog navode i proširenje djelokruga rada tj. manjak zaposlenih u odnosu na sistematizaciju (330 prema 497) predviđenu unutarnjim ustrojem. Ipak, uveli su, kažu, dodatne kontrole i procedure vezane uz sklapanja ugovora o djelu te su za 2018. "na minimum sveli mogućnost da u 2018. prijeđu propisanih 2%". 

 U resoru zaštite okoliša i energetike, pak, nisu dali takva obećanja, a prekoračenje (3%) su objasnili velikom fluktuacijom službenika (2017. otišlo ih je 35) i nemogućnošću popunjavanja upražnjenih mjesta preraspodjelom postojećih.

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’