Gotovo četvrtina samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. godini odlučila se pokrenuti vlastiti posao zbog povoljne prilike, pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda. Prošle je godine u EU zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, navodi Eurostat u najnovijem izvješću, objavljenom proteklog tjedna. U anketi provedenoj u sklopu Europskog istraživanja o radnoj snazi u 2017. godini, najviše je anketiranih samozaposlenih – njih 23 posto – kao razlog za pokretanje vlastitog posla navelo dobru priliku. Slijedi nastavak obiteljskog biznisa, što je kao razlog navelo 16 posto anketiranih na razini EU.

'Glatko' i bez teškoća

Među motivima za pokretanje vlastitog posla izdvajaju se i uvriježena praksa na određenom području (15 posto ispitanika), fleksibilno radno vrijeme i nemogućnost pronalaženja posla (po 11 posto), te zahtjev bivšeg poslodavca (dva posto). Kao najveću teškoću u poslovanju samozaposleni navode velike administrativne prepreke (13 posto ispitanika), razdoblja bez klijenata, poslova i projekata (12 posto), kašnjenje plaćanja odnosno neplaćanje (također 12 posto ispitanika). Među problemima izdvajaju i razdoblja financijskih teškoća (devet posto ispitanika), nedovoljan utjecaj na formiranje cijena (osam posto), izostanak prihoda u slučaju bolesti (također osam posto).

Gotovo trećina samozaposlenih obuhvaćenih anketom nije imala nikakvih teškoća, prema rezultatima istraživanja za 2017. Anketa je također pokazala da je 77 posto anketiranih samozaposlenih imalo dva ili više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan. Njih 18 posto bilo je upućeno na jednoga dominantnog klijenta, a četiri posto nije imalo nijednog klijenta, pokazalo je istraživanje. U 15 zemalja EU najčešći je motiv za pokretanje vlastitog posla bila povoljna prilika, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najviše je ispitanih samozaposlenih navelo kao razlog povoljnu priliku u Bugarskoj, 42 posto. Slijede Italija s 39 posto i Mađarska s 36 posto.

U Hrvatskoj je također na prvom mjestu ‘povoljna’ prilika koju je kao razlog navela četvrtina ispitanika. Po 23 posto anketiranih samozaposlenih u Hrvatskoj objašnjava tu odluku nastavkom obiteljskog biznisa odnosno nemogućnošću da se pronađe posao. Eurostat je ostale razloge ispitanika u Hrvatskoj označio niskim stupnjem pouzdanosti zbog slabog odziva na anketu. U Belgiji, Njemačkoj i Latviji najviše je samozaposlenih kao razlog navelo “uvriježenu praksu na određenom području” – njih 28, odnosno 21 i 20 posto. U Poljskoj, Grčkoj i Španjolskoj glavni je razlog bio nastavak obiteljskog biznisa, a u Rumunjskoj nemogućnost pronalaženja posla. U Austriji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i Francuskoj najviše je ispitanika navelo da su se za pokretanje vlastitog posla odlučili “iz drugih razloga”. Nešto više od četvrtine samozaposlenih u EU bez teškoća. Na razini EU 28 posto samozaposlenih nije prošle godine imalo nikakvih teškoća u poslovanju, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najveći je udio njih potvrdio ‘glatko’ poslovanje u Češkoj, 44 posto. Slijede Nizozemska s 42 posto, Velika Britanija s 41 posto, te Švedska i Njemačka s po 40 posto.

Disperzija poslovanja

U Hrvatskoj je 24 posto ispitanih samozaposlenih navelo da nisu imali nikakvih teškoća u poslovanju. Ostali su odgovori označeni kao nepouzdani zbog slabog odziva. U Estoniji, na Cipru i u Grčkoj ispitanici su kao najčešću prepreku izdvojili “razdoblja financijskih teškoća” – njih 30, odnosno 24 i 23 posto. U Italiji najčešća su prepreka bila ‘velika administrativna opterećenja”. Na razini EU-a više od četiri petine samozaposlenih nije se prošle godine oslanjalo na jednog dominantnog klijenta, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U svim zemljama EU-a udio samozaposlenih koji se u poslu nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta bio je viši od 60 posto.

U 13 zemalja EU njihov je udio bio iznad prosjeka EU, a najveći je bio u Hrvatskoj, gdje čak 91 posto anketiranih samozaposlenih navodi da se nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta. Slijede Rumunjska s 81 posto, te Španjolska i Belgija s po 87 posto anketiranih samozaposlenih s dva i više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan. Najmanji je udio samozaposlenih koji nisu ovisili o jednom klijentu bio u Mađarskoj, gdje je iznosio 67 posto. Najveći je, pak, udio samozaposlenih koji u promatranom razdoblju nisu imali nijednog klijenta zabilježen u Latviji i Rumunjskoj, po 18 posto. Važnost samozapošljavanja prepoznaju i u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kao jednu od važnijih mjera za smanjenje nezaposlenosti, posebice mladih.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kako je pojasnio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, mjera samozapošljavanja ima uspješnost od više od 80 posto, što znači da 80 posto tvrtki preživi prvu godinu subvencije te mjere. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ima već niz godina razne modele potpora za osobe koje se žele samozaposliti.

Tako iz HZZ-a, kojem je na čelu ravnatelj Ante Lončar, ističu da oni imaju projekte potpore za samozapošljavanje od 2012. godine, a u tom razdoblju, sve do kraja studenoga 2018. godine, u mjeru je bilo uključeno ukupno 16.813 osoba. U prvih 11 mjeseci 2018. godine u mjeru je bilo uključeno 5513 ljudi.

“Od svih mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedina mjera usmjerena na samozapošljavanje je upravo Potpora za samozapošljavanje. Ona je ujedno najuspješnija i najpopularnija mjera što je vidljivo iz podataka koji govore da 80% korisnika na području Hrvatske koji osnuju svoje poduzeće uspješno posluju prvih godinu dana”, kažu u HZZ-u.

Dodaju da je, od 2012. do kraja studenog 2018. godine, ukupno za financiranje mjere potpora za samozapošljavanje utrošeno 754 milijuna kuna. Iz HZZ-a i sada pozivaju ljude da, ako su nezaposleni, a imaju dobru poslovnu ideju, iskoriste državne potpore kroz mjere aktivne politike zapošljavanja.

“Prijavite se u Hrvatski zavod za zapošljavanje gdje ćete dobiti sve potrebne informacije o pokretanju vlastitog biznisa. Mjeru za samozapošljavanje moguće je iskoristiti samostalno ili kroz udruživanje u sklopu Potpora za samozapošljavanje za proširenje djelatnosti. Uz adekvatan poslovni plan, možete ostvariti do 55 tisuća kuna potpore za samozapošljavanje ili do 70 tisuća kuna ako zaposlite dodatne dvije osobe na stručno osposobljavanje za rad, a za udruživanje do pet osoba možete dobiti do 275 tisuća”, kažu u HZZ-u.

Pojašnjavaju da je za korištenje ove potpore potrebno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dostaviti poslovni plan i dokazati da je Vaša ideja održiva, a prethodno se o svemu savjetovati u nadležnom regionalnom ili područnom uredu HZZ-a. Pri predaji poslovnog plana, važno je priložiti i troškovnik u kojemu su navedeni troškovi za otvaranje i rad poslovnog subjekta.

Ako se pak kao nezaposlena osoba želi udružiti s postojećim poslovnim subjektom koji je iskoristio potporu samozapošljavanja, i to je moguće. Pritom je važno da su spomenutom poslovnom subjektu ugovorne obveze istekle, a svoje je obveze prema Zavodu za zapošljavanje ispunio te sad proširuje djelatnost.

U odnosu na 2017. godinu, ove godine je novost upravo potpora za samozapošljavanje za proširenje djelatnosti, a k tome su i povećani iznosi subvencija. Subvencije koje se dodjeljuju trenutno su u opsegu iznosa od 55 do čak 275 tisuća kuna. Tako je moguće dobiti potpore do 55.000 kuna, odnosno do 70.000 u slučaju da se ona kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad. Potporu do 110.000 kuna za otvaranje obrta ili slobodne profesije za do dvije osobe, a do 275.000 kuna za udruživanje u zadruge do pet osoba. Potpore do 220.000 kuna namijenjene su za udruživanje u trgovačka društva do četiri osobe.

Iz HZZ-a navode nekoliko uspješnih primjera samozapošljavanja od kojij je jedan Slaven Dugalić Toffolini, 28-godišnjak iz Slavonskog Broda koji je prošle godine pokrenuo i do danas uspješno vodi Termotehniku j.d.o.o. u Slavonskom Brodu. Put ga je vodio strojarstvu, struci za koju se školovao, a prve informacije o mjerama doznao je s televizije i radija te nakon toga kroz razgovore sa savjetnicima u uredu HZZ-a. U namjeri da spoji ljubav prema struci i potrebu za zapošljavanjem, savjetnici HZZ-a pronašli su za njega rješenje. Aleksander Bukovec (51) iz Sračinca kraj Varaždina je pokrenuo svoju tvrtku i bavi se restauracijom oldtajmera. Kako sam ističe, odlučio je hobi pretvoriti u biznis, a nedostatak početnog kapitala je nadomijestio mjerama HZZ-a. Zbog opsega posla u svojoj tvrtki je zaposlio i troje dodatnih ljudi.